BEOGRAD
Kopredsjednik Igmanske inicijative za Bosnu i Hercegovinu Vehid Šehić pozvao je na promjenu Ustava BiH u segmentu koji omugaćava diskriminaciju na nacionalnoj osnovi u oblasti imovinskih prava.
Šehić je na okruglom stolu Igmanske inicijative u Beogradu, posvećenom problemima izbjeglica i raseljenih lica BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, rekao da svim građanima treba omogućiti ostvarivanje prava koja su im oduzeta 1992.
"Veliki broja građana BiH živi van svoje države i mnogi od njih vrlo rijetko dolaze u BiH i ne mogu ostvariti svoja prava. Mi želimo da u BiH, koja je po mnogo čemu specifična jer se sastoji od dva entiteta i s obzirom da ima određene zakone koji na različite načine tretiraju prava građana, izbjeglih i reseljenih osoba, da se te stvari ujednače i harmonizuju čime ćemo omogućiti jednakopravnost", naglasio je Šehić, koji je ujedno i koordinator projekta EU o statusnim i imovinskim pitanjima građana zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma.
Šehić je u razgovoru s dopisnikom agencije Anadolija iz Beograda rekao da treba spriječiti pokušaj političkih elita da građanima oduzmu imovinu.
"Želimo da se Ustav BiH, koji je inače diskriminatorski, dopuni se sa jednim stavom koji garantuje da njihova imovinska prava ne zastarjevaju čime ćemo spriječiti legalizaciju otimačine imovine. Mislim da je to naša, ne samo pravna, nego i moralna obaveza", rekao je Šehić i dodao da treba riješiti one stvari koje je BiH ratifikovala prema međunarodnim ugovorima, ali i one koje nije.
Kopredsjednik Igmanske inicijative za BiH smatra da je najbitnije riješiti problem državljanstva. Pojasnio je da tek kao državljanin neko može ostvariti svoja imovinska i druga prava. Ovdje se, kako je naglasio Šehić, mora isključiti svaki oblik diskriminacije, a pogotovo onaj na nacionalnoj osnovi.
"Nacionalni osnov ne može razlog da li ćete neko pravo dobiti ili izgubiti. Takvu diskriminaciju u BiH omogućava i postojeći ustav koji u tom segmentu treba mijenjati“, poručio je Šehić.
U beogradskom Domu omladine EU info centra, na okruglom stolu o imovinskim pitanjima građana nastalim kao posljedica raspada nekadašnje Jugoslavije, predstavljen je projekat rješavanja problema izbjeglica i njihovih imovinskih prava u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Predstavljene su i preporuke eksperata Igmanske inicijative koje se odnose na pribavljanje dokumenata, državljanstva, penzijskog osiguranja, vraćanja imovine, naknade štete, stare devizne štednje itd.
Učesnicima sastanka, među kojima su bili i poslanici srbijanskog Parlamenta, obratio se i šef Delegacije EU u Srbiji Vensen Deger koji je suočavanje s prošlošću i pitanje izbjeglica označio najbitnijim pitanjima za potpisnice Dejtonskog sporazuma.
Poslanik Demokratske stranke u Skupštini Srbije Gordana Čomić je rekla da „ratovi nisu elemetarne nepogode, jer su počeli nečijim odlukama, kao i da o ratnim trhotama ne treba ćutati, već pisati i govoriti.
Na skupu je prezentovana i "Bijela knjiga" koja sadrži preporuke o statusnim i imovinskim pitanjima građanima nastalim kao rezultat dezintegracije u zemljama potpisnicama Dejtonskog sporazuma.
Autor Bijele knjige Ratko Bubalo je, navodeći detalje iz ovih preporuka, kao primjer za davanje državljanstva naveo Srbiju koja je preko 800 hiljada građana sa državljastvom drugih država pod veoma lakim uslovima primila u svoje državljanstvo.
Projekat "Ekspertski elaborat o neriješenim pitanjima između zemalja potpisnica Dejetonskog sporazuma - Statusna i imovinska pitanja građana", podržao je Generalni direktorat Evropske unije, a realizuju ga Igmanska inicijativa i mreža nevladinih organizacija u zemljama potpisnicama Dejtonskog sporazuma.
U junu ove godine kopredsjednici Igmanske inicijative u zemljama regije su predstavnicima međunarodne zajednice, nadležnim ministarstvima i parlamentarnim odborima u svojim državama uručili preporuke za rješavanje problema građana.
