ZAGREB
Nakon što je jučer na zagrebačkom groblju Mirogoj obilježena 13. godišnjica smrti hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, kojoj su prisustvovali i oslobođeni hrvatski generali Ante Gotovina i Ivan Markač, ponovo su otvorene debate o Tuđmanovo povijesnoj ulozi, javlja dopisnik agencije Anadolija (AA).
General Gotovina je kazao da je Tuđman bio ratni predsjednik i da je ta "oslobođena
domovina krenula putem demokracije".
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je, kako prenose hrvatski mediji, rekao da bi detuđmanizacija HDZ-a značila dekroatizaciju stranke.
„Mi smo se vratili našim izvornim načelima“, dodao je Karamarko, koji
Tuđmana smatra najvažnijom osobom novije hrvatske povijesti.
Vojni ordinarij, biskup Juraj Jezerinac, koji je predvodio misu za Tuđmana, rekao je da je bivši hrvatski predsjednik bio "oruđe u ruci Božjoj kako bi hrvatski narod mogao doživjeti svoju slobodu i graditi svoju državu“.
Poznati hrvatski novinar i dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima, te profesor na uglednim talijanskim sveučilištima Inoslav Bešker rekao je za AA da je „apsolutno netočno da je Tuđmanova ideja Hrvatske, izražena poklikom 'Imamo Hrvatsku', jedina moguća i jedina postojeća ideja Hrvatske.
"Prema tome, detuđmanizacija apsolutno nije značila dekroatizaciju, već se govorilo o odustajanju od kriminala u Tuđmanovo doba, od kriminalne pretvorbe, od unazađivanja hrvatske privrede, od privatizacije i arbitrarizacije dodjele funkcija u Hrvatskoj, o silnim negativnim aspektima koji su u toku Tuđmanove vlasti došle do izražaja, pri čemu oni nisu bili isključivo vezani uz Tuđmana ili Hrvatsku.
Pojavljivali su se i u drugim zemljama u tranziciji u manjoj ili većoj mjeri. Ako je to ono čemu se gospodin Karamarko želi vratiti, onda je to još jedan razlog više za ono što sam već napisao, a to je da ću istupiti iz hrvatskog državljanstva ako Karamarko ikada postane hrvatski predsjednik", kazao je Bešker za AA i naglasio kako je potpuno jasno da se mora poštivati obrana domovine i njenih građana.
"Ono što ne možemo poštivati jesu agresivne akcije izvan hrvatskih granica, akcije protiv civila, princip kolektivne krivnje koji se bacao na pripadnike drugih etničkih grupa i drugih naroda. To nije kršćanski. U kršćanstvu se kaže da crkva osuđuje grijeh, a ne grješnika. U Hrvatskoj nije osuđivan grijeh, ali su osuđivane cijele grupe drugih narodnosti i drugih vjerovanja. To nisu činili svi, na svu sreću, i pokazalo se da to nije generalna orijentacija hrvatskog naroda, ali to očito jest generalna orijentacija dijela hrvatskog episkopata, kojega na neki način predvodi biskup Jezerinac. Toje, po mome mišljenju, negativno. I to ne toliko po Hrvatsku, koliko po vizuru kršćanstva u Hrvatskoj“, rekao je Bešker za AA.
