SARAJEVO
Zakucavanjem daske na glavnom ulazu danas je simbolično označeno zatvaranje Zemaljskog muzeja u Sarajevu, najznačajnije kulturno-historijske institucije u Bosni i Hercegovini i jedne od najznačajnijih institucija ove vrste na Balkanu. Međutim, to je urađeno nakon žestokog protivljenja grupe prosvjednika koji su tražili da se nađe rješenje za nastavak rada Muzeja.
Aktuelni i ratni direktori Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić i Enver Imamović zamolili su prosvjednike da dozvole zakucavanje glavnog ulaza kako bi svijetu bila poslana poruka o teškoj situaciji u kojoj se muzejska institucija koja svoja vrata nije zatvorila ni tokom agresije na BiH i Sarajevo, našla danas.
Zemaljski muzej je zapravo zatvoren zbog nedostatka novčanih sredstava za dalji rad.
Ova najstarija moderna kulturna ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, ima status nacionalne galerije sa zbirkama neprocjenjive vrijednosti, koje svedoče o kulturnom, civilizacijskom i svakom drugom razvitku tokom bosanskohercegovačke historije.
Nakon rata u Bosni i Hercegovini brigu o Zemaljskom muzeju nikad zvanično nije preuzela država Bosna i Hercegovina.
Zbog nebrige države, Zemaljski muzej godinama neredovno isplaćuje plaće zaposlenima, ne može izmirivati račune za komunlane usluge, niti može finansirati održavanje i rekonstrukciju zasigurno najreprezentativnijeg kompleksa zgrada koje je na tlu BiH izgradila Austro-Ugarska.
Naime, četiri muzejske zgrade izgrađene su daleke 1913. godine na Marindvoru u Sarajevu. One uokviruju prostor u kojem je smještena prelijepa botanička bašta.
U januaru 2012. godine Zemaljski je muzej zatvorio vrata za posjetitelje zbog nedostatka grijanja. Po dolasku toplijih dana, Muzej je ponovo otvoren. No, od danas, kako kažu zaposleni i rukovodioci ove institucije kulture, Muzej definitivno prestaje s radom.
Busuladžić i Imamović su obećali prosvjednicima da će, nakon zakucavanja, daska s glavnog ulaza biti uklonjena kako bi oni mogli nastaviti svoj prosvjed u zgradi Muzeja.
