U nedjelju je u online formatu održana sesija Nezavisnih intelektualaca ”Krug 99”, a o temi ”Nacionalna sigurnost i državna kriza Bosne i Hercegovine” govorili su prof.dr. Izudin Hasanović s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli i Đuro Kozar, novinar i publicista, javlja Anadolu Agency (AA).
U uvodnoj riječi predsjednik ”Kruga 99” Adil Kulenović rekao je kako je današnja tema preteška, a naše moći ograničene.
”Ipak, izbjegavati govor o njoj, danas i ovdje, bio bi poraz našeg ljudskog, našeg građanskog, našeg državljanskog dostojanstva. Ako ništa više, bar da se današnjom raspravom senzibilizira javnost na otpor pred rastućim opasnostima”, rekao je Kulenović.
Smatra kako se u sretnijim državama teme nacionalne sigurnosti tretiraju kao teme od najvećeg državnog značaja.
Govorio je o realpolitičkim faktorima, prije svega, političke i moguće još otvorenije sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini te sredstvima, metodama i snagama za njeno predupređenje i deeskalaciju.
”Prvo, nedovršena ratna i puzajuća poslijeratna i uporna institucionalna strategija urušavanja bosanske države eskalira. Sadejstvo snaga i otvorenog i mimikrijskog separatizma su na djelu i pod direktnom auspicijom velikodržavnih aspiracija i Srbije i Hrvatske”, rekao je Kulenović.
Kao drugo naveo je da Dejtonsko ustavno uređenje ima kapacitet i integracije i dezintegracije države.
“Dominantno tumačenje koncepta tzv. konstitutivnosti, odnosno konstituentnosti naroda pokazalo se faktički kao ključni instrument etnonacionalizma i separatizma, diskriminacije i kršenja elementarnih ljudskih i građanskih prava i sloboda”, rekao je on.
Dodao je i kako postdejtonsko uništavanje oružanih kapaciteta zemlje u aktuelnom vremenu rušenja ustavnog poretka i potencijalnog nasilja, u efektu može da ima rezultat kao i u vremenu agresije na BiH kada je donesen embargo na uvoz oružja u Jugoslaviju, sa tragičnim efektom samo na poziciju snaga odbrane BiH.
”Propala reforma policije u BiH od prije 15 godina sada eskalira daljim namjerama urušavanja nacionalne sigurnosti oduzimanja i otimanja nadležnosti policijskim agencijama, sudstvu i tužilaštvu”, smatra Kulenović.
Istakao je i kako naglašeno očekivanja državotvornih političkih elita na sprečavanju državnog udara i rušenja ustavnog poretka samo snagom demokratskih institucija i pravne države sve više liče na izraz nemoći, nego produktivne i realistične strategije očuvanja nacionalne sigurnosti i stabilnosti države.
”Očekivati je eskaliranje građanskog nezadovoljstva koje će prerasti u snagu unutrašnjeg otpora i internacionalnog sadejstva protjeranih, raseljenih i iseljenih građana kojima je Bosna i Hercegovina, kakva god, jedini siguran oslonac i temelj”, rekao je Kulenović.
Dodao je kako većina stanovništva Bosne i Hercegovine ne zastupa ideje ”rezervne domovine“, niti je bilo kome u BiH nameću.
“Ta energija mora biti kanalisana u kategorijama vrijednosti države po uzoru na bilo koju evropsku, a iskazivanje transparentne odlučnosti kao nužan izbor”, zaključio je Kulenović.
Hasanović je tom prilikom kazao kako kao jedna od temeljnih ljudskih funkcija sigurnost ima cilj očuvati i razviti vrijednosti.
Dodao je kako su vrijednosti su predmet i cilj sigurnosti, iz razloga što su one izložene ugroženostima koje prate čovjeka i njegovu društvenu i prirodnu okolinu, društvenu i državnu zajednicu u svakom trenutku i na svakom mjestu.
”Upravo ta činjenica daje sigurnosti, posebno nacionalnom kao najvažnijem nivou sigurnosti, status temeljne životne funkcije“, rekao je Hasanović.
Dodao je kako kada je u pitanju nacionalna sigurnost Bosne i Hercegovine kao nepobitne uzroke izazivanja društvene krize predstavlja nepostojanje strategije nacionalne sigurnosti Bosne i Hercegovine koja bi sadržajno, funkcionalno i metodološki bila primjeren dokument u ovakvom sigurnosnom okruženju i koja bi realno sadržavala ciljeve, sredstva, kapacitete kojima raspolaže Bosna i Hercegovina i načine realizacije.
”Sistemska politička korupcija također predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika ugrožavanja nacionalne sigurnosti BiH. Sistematična politička korupcija kao forma patologije demokratije kontinuirano je dominantan oblik upravljanja Bosnom i Hercegovinom, dominantan oblik društvenih odnosa, funkcionisanja ekonomskog sistema, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti”, rekao je Hasanović.
Dodao je kako takav model nije rezultirao samo pljačku bh. države i bh. društva, već su nepotizam, prljavi partikularni interesi i uticaj i trgovina tim uticajima doveli do bitnih deficita institucionalnih kapaciteta uključujući institucije sigurnosti.
Kozar je rekao kako smo svjedoci da se nalazimo u velikoj političkoj krizi, najvećoj poslije Dejtona.
”Izlaza još ne vidimo, ali propasti nećemo. U to sam siguran. Bosne i Hercegovine je bilo, ima je sada i bit će je ubuduće unatoč i usprkos anti-državnim odlukama Narodne skupštine Republike Srpske koja sebi uzima za pravo da se miješa u državne prerogative Bosne i Hercegovine i koja hoće pošto-poto da od entiteta napravi državu u državi. Mislim da će se na kraju slomiti zub onih koji na tome uporno insistiraju i koji na tome grade svoju političku karijeru“, rekao je Kozar.
Smatra kako član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ”ide sada koliko hoće, ali neće dokle hoće“.
”Njega treba u tome što hitnije spriječiti kako ne bi donosio dalje teške posljedice po državu, a najviše po svoj narod, jer on srpski narod vodi u ambis, on od srpskog naroda pravi remetilački faktor ne samo u BiH nego i Balkanu i šire“, smatra Kozar.
Istakao je i kako iz Federacije Bosne i Hercegovine, kao drugog entiteta, nema adekvatnog i odlučnog odgovora na dešavanja u entitetu RS-u.
Kozar je dodao kako se točak historije ne može vraćati na ono što je bilo prije dvadesetak godina i više godina, ma koliko neko to želio, ali isto tako i da se neke stvari koje su se dogodile ne mogu posmatrati kao da ih nikad nije bilo.
Smatra kako presudnu ulogu u svemu ima visoki predstavnik, koji ima sva prava, legitimno je postavljen i ima svoje nadležnosti i ovlasti te može poduzimati sve što bi trebalo da se ne krši Dejtonski sporazum u kojem je navedeno da se Ustav može nadograđivati kad oba entiteta daju saglasnost.
Rekao je i kako je vraćanje na ono što je bilo 1995. godine porazno i neprovodivo.
Istakao je i kako se ne može praviti ”entitetska vojska“.
”Od čega bi je napravili? Oni misle da je to igračka. Vojska je skupa, a ako se nadaju da će dobiti podršku u tom smislu iz Srbije, onda se varaju. Neće Srbija ući u rizik da pravi vojsku u drugoj državi”, smatra Kozar koji je kazao kako nema šansi da se ”ta vojska napravi u Republici Srpskoj“, a drago mu je i što se i u Banjaluci to pitanje sve manje pominje.
