Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je danas u Prijedoru da se "zlo ne smije zaboravljati i podcjenjivati, te da nikada nećemo odustati od traganja za nestalim", javlja Anadolu.
"Cijelom svijetu, na 33. godišnjicu zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, želimo poručiti: Nikada nećemo odustati od traganja za našim nestalim. Nikada nećemo prestati da procesuiramo ratne zločine", rekao je u obraćanju povodom obilježavanja 33. godišnjice sjećanja na žrtve teških ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane.
Danas, u Kozarcu, kazao je, "odajemo počast civilnim žrtvama teških ratnih zločina počinjenih u Prijedoru i dolini Sane."
"Ovdje smo da iskažemo pijetet i da se poklonimo sjenama više od 3.176 nevino ubijenih civila među kojima je 102 ubijene djece. Zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini, počinjeni u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, spadaju među najteže ratne zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Bećirović podsjećajući da su ratni zločini počinjeni u okviru velikodržavnog projekta agresije na nezavisnu, suverenu i međunarodno priznatu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Istakao je da mi pamtimo i imamo obavezu da o tome govorimo, pišemo, ali i da preduzimamo aktivnosti koje će dovesti do sankcioniranja svih ratnih zločinaca.
Član Predsjedništva BiH je podsjetio da je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju dokazao da su nad civilima Prijedora i okoline počinjeni teški ratni zločini, okarakterizirani kao zločini protiv čovječnosti.
Podsjetio je i da je Haški tribunal u presudi protiv Radovana Karadžića jasno utvrdio da je Prijedor bio "jedno od središta etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini", te je citirao: "Općina Prijedor bila je mjesto gdje su sistematski ubijani, zatvarani i progonjeni Bošnjaci i Hrvati s ciljem njihovog trajnog uklanjanja."
"Cijelom svijetu, na 33. godišnjicu zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, želimo poručiti: Nikada nećemo odustati od traganja za našim nestalim! Nikada nećemo prestati da procesuiramo ratne zločine", kazao je Bećirović navodeći i da je u Prijedoru i okolini nesrpsko stanovništvo prisiljavano da nosi bijele trake.
"To stanovništvo su obilježili kao u najmračnijim danima evropske istorije. To se ne smije zaboraviti. Zločinačka ideologija u čijem središtu su krv, tlo i ideja o nebeskom narodu je uvijek donosila neviđene patnje i stradanja. Tamo gdje je zavladala ideologija o velikoj Srbiji, tu je zavladala i smrt. Zlo se ne smije zaboravljati i podcjenjivati", poručio je.
Naglasio je da je "naša dužnost da budemo glas onih kojih više nema i da se borimo za njihovo dostojanstvo."
"Mi imamo snage da govorimo bez mržnje, svjesni da je mržnja najočigledniji znak nemoći", rekao je Bećirović podsjećajući da je ogromna arhivska građa sudova u Haagu, jedna od naših najznačajnijih knjiga kolektivnog pamćenja.
Naveo je da su u toj arhivskoj građi milioni štampanih stranica, tonskih i video snimaka koji su bitni ne samo za očuvanje istine, nego i za razumijevanje naše stvarnosti.
"Zato, duže od dvije godine, intenzivno radim na tome da Ujedinjene nacije (UN) donesu pravedno rješenje i da originalnu arhivu Tribunala pohrane u Sarajevu - glavnom gradu naše države. Nama trebaju dugoročne strategije, politike i akcije koje imaju dugoročnu vrijednost za državu Bosnu i Hercegovinu. Svi mi moramo biti čuvari istine", rekao je Bećirović.
Poručio je da borba za istinu ne traje jedan dan u godini, ona je kontinuirana i vodi se u raznim oblastima: donošenju i provođenju zakona, u obrazovanju, u institucijama, u svakom memorijalu, svakom udžbeniku, svakoj učionici…
"Zagovaranjem istine dajemo najbolji doprinos budućnosti Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, ubijanje istine je ubijanje i prošlosti i budućnosti. Mi smo protiv mržnje, mi zagovaramo mir i toleranciju. Mi smo protiv zaborava, mi afirmiramo pamćenje. Mi pamtimo, jer ako prestanemo pamtiti, zlo nam se može opet dogoditi", naglasio je.
Dodao je da je "naša moralna obaveza da se sjećamo svih ubijenih i da im na dostojanstven način iskazujemo počast."
"Civilizirane države uče i izvlače dugoročne pouke. Nikada ne smijemo prestati govoriti istinu o nevinim žrtvama Prijedora i doline Sane", zaključio je Bećirović.
U Memorijalnom centru "Kamičani" u Kozarcu klanjana je kolektivna dženaza za sedam bošnjačkih žrtava iz Prijedora i doline Sane, koji su nakon toga ukopani na mezarjima u Prijedoru, a u skladu sa željama njihovih porodica.
Dženazi, koju je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, su, pored članova porodica žrtava, prisustvovali i predstavnici Islamske zajednice u BiH, predstavnici državnih institucija, kao i hiljade građana iz svih krajeva BiH i dijaspore koji su došli odati počast žrtvama Prijedora.
Logori oko Prijedora bili su mjesta ubistava i mučenja, uključujući seksualno nasilje. Više od 32.000 Prijedorčana je bilo nezakonito zatočeno u 58 koncentracionih logora ili drugih mjesta zatočenja. Djeca su korištena kao "živi štit", ubijana su na kućnim pragovima i u logorima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.
U Prijedoru je prema dosadašnjim istraživanjima ubijeno 3.176 civila mahom 1992. godine.
Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za više od 500 žrtava još se traga, podaci su udruženja.
