Dejan Maksimoviç
05 Juli 2017•Ažuriranje: 05 Juli 2017
SARAJEVO (AA) – Edin Ramić, ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH, posjetio je danas Regionalni ured Anadolu Agency (AA) u Sarajevu, a tokom posjete, osim što se upoznao sa radom ove novinske agencije, Ramić je govorio o obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici, 11. jula, te o Maršu mira koji prethodi kolektivnoj dženazi u Potočarima.
On je istakao da je njegovo ministarstvo finansiralo nekoliko projekata vezanih za Marš mira, a da je Organizacionom odboru obilježavanja godišnjice genocida pokušalo biti institucionalna podrška.
“Kada je u pitanju Srebrenica, u nekom narednom periodu, nadam se vrlo brzo, da ćemo pronaći sve nestale i da ćemo završiti sa kolektivnim dženazama. Kada se završi taj proces ekshumacije i ukopa žrtava genocida u Srebrenici, onda treba vidjeti šta sa aktivnostima koje se tiču obilježavanja dana genocida. Zbog toga smo kao ministarstvo zainteresirani da od ove godine krenemo sa projektima koji će biti na raspolaganu svima onima koji se žele sjećati genocida u Srebrenici i nakon što prestanu kolektivne dženaze“, istakao je Ramić.
Dodao je da su ove godine krenuli u realizaciju sa tri kapitalna projekta.
“Jedan je Aleja sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. To je drvored koji ide od Nezuka do Potočora i riječ je o aktivnosti koja je počela ovog proljeća, nastavićemo je u jesen i tako ćemo svake godine saditi različite vrste drveća, bez toga da imamo konačan broj stabala. To je zbog toga što broj ubijenih nije jednak broju žrtava, jer svi oni koji su ubijeni iza sebe su imali porodice, koje se također mogu smatrati žrtvama genocida“, smatra Ramić.
Kazao je da je drugi projekat vezan za genocid u Srebrenici, mobilna aplikacija trase Marša mira, koja će biti korisna za sve one, koji žele proći nekadašnjom “kolonom smrti“ u terminu koji se ne poklapa sa zvaničnim obilježavanjem genocida.
“Dešava se da ljudi koji dolaze iz dijaspore, čak i stranci, ne mogu izdvojiti vrijeme da prođu tom trasom u vrijeme kada se obilježava stradanje Bošnjaka u Srebrenici, nego kasnije. Međutim, kada žele to uraditi, to je nemoguće, jer je trasa neobilježena, niti je ucrtana u bilo kakvu kartu. Zato smo finansirali, kao ministarstvo, taj projekat. Podržali smo i projekte koji se tiču poboljšanja infrastrukture na toj trasi, ove godine na sedam lokacija. Ti objekti će služiti i lokalnom stanovništvu u svakodnevnom životu“, zaključio je Ramić.
On je osudio i pokušaje da se u vrijeme obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, pokušavaju iskonstruisati različiti događaji, pa je stoga osudio bacanje kamena na Muniru Subašić, predsjednicu Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa, dok je najavljenu promociju knjige Ljiljane Bulatović, saradnice haškog optuženika za ratne zločine Ratka Mladića, u Srebrenici ocijenio kao provokaciju.
Federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica je dočekao Hakan Celik, direktor Regionalnog ureda Anadolu Agency Balkans, koji je uvaženog gosta informisao o aktivnostima agencije u regiji i o uposlenicima i saradnicima angažiranim, osim u Sarajevu, i u svim većim sredinama na Balkanu.
“Novinari Anadolu Agency su na terenu konkretni i korektni i pravovremeno plasiraju vijest. U tom pravcu treba i nastaviti. Nažalost, u novinarstvu, u ovim tranzicijskim društvima, ima svega. Imam osjećaj da su društvene mreže najviše štete nanijele novinarstvu. Svi su postali novinari, svi znaju sve, svi plasiraju informacije koje uglavnom nisu provjerene“, istakao je Ramić.
