SARAJEVO (AA) - U Sarajevu je danas počeo 11. Forum za tranzicijsku pravdu u post-jugoslovenskim zemljama, posvećen razmatranju uticaja inicijativa nevladinih organizacija, mirovnih grupa, članova akademske zajednice i umjetnika na uspostavljanju tranzicijske pravde u zemljama, nasljednicama nekadašnje Jugoslavije, javlja Anadolu Agency (AA).
Dvodnevni Forum organizovala je Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju nekadašnje Jugoslavije (REKOM).
Forum je posvećen i razmatranju doprinosa Haškog tribunala u spriječavanju poricanja zločina i odgovornosti, te diskusiji o pomirenju kao dijelu politike proširenja EU na Zapadni Balkan.
Forum je otvorio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, koji je na početku obraćanja poručio da "proces tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini nije okončan ni 22 godine nakon završetka rata".
"Bojim se da će nam trebati još dosta vremena, ne samo u BiH, nego u kompletnom regionu, da izgradimo društvo u kojem će svi građani imati jednako pravo na pravdu. Iako je proteklih godina i vladin i nevladin sektor, uz značajnu pomoć međunarodne zajednice, uložio dosta napora da se riješe brojni slučajevi drastičnog kršenja ljudskih prava u ratnom i poratnom periodu, činjenica je da 22 godine poslije ne možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. Mislim, prije svega, na prvi mehanizam tranzicijske pravde, odnosno, istraživanje i krivično procesuiranje ratnih zločina", rekao je Zvizdić.
Podsjetio je da je Vijeće ministara BiH je krajem 2008. godine odobrilo Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, s ciljem da se najsloženiji krivični predmeti procesuiraju u roku od sedam, a preostali za petnaest godina.
"Od tada je prošlo devet godina, a prema procjenama Haškog tribunala pred pravosuđem BiH je još stotine neprocesuiranih predmeta ratnih zločina, dok neka istraživanja navode da je oko pet hiljada osumnjičenih za ratne zločine i dalje na slobodi", rekao je Zvizdić.
Kako je kazao, nedopustivo je da oni koji su u ratu bili žrtve zločina, koji su ostali bez članova svoje porodice, ili su protjerani iz svojih domova, dvije decenije čekaju pravdu.
"Stoga je njihovo nezadovoljstvo sasvim opravdano i razumljivo. Dodatni je problem što su mnogi osumnjičeni, optuženi, pa i presuđeni ratni zločinci spas pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj, gdje su i pored urgencija bh. pravosuđa pošteđeni krivičnog progona", istakao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Dodao je da Vijeće ministara BiH ne može uticati na rad Tužilaštva i Suda BiH, već osigurati institucionalne kapacitete i financijska sredstva koja su, kako je kazao, proteklih godina stalno povećavana.
U tom kontekstu, naglasio je Zvizdić, u prošlogodišnjem budžetu BiH za rad Državnog suda je izdvojeno više od 17 miliona KM, za Tužilaštvo 13 miliona KM.
"Zato smatram da od pravosudnih institucija imamo pravo tražiti da se ozbiljnije posvete procesuiranju ratnih zločina, ne zato što je to jedan od zadataka koji je pred BiH postavljen u procesu integracije u Evropsku uniju, nego zato što to dugujemo žrtvama, ali i cijelom bh. društvu", kazao je Zvizdić.
Poručio je da potraga za onima koji se još uvijek vode kao nestali ne smije prestati, da se moraju osigurati sredstva za povratak svakog prognanika te pronaći način da se povratnicima omogući život dostojan čovjeka.
"Naša stvarnost potvrđuje da se praksa tranzicijske pravde u BiH svakodnevno suočava sa novim poteškoćama i izazovima, ponajviše iz razloga što se nedavna ratna prošlost još uvijek različito interpretira, što nema iskrene volje za suočavanje s istinom i jer još postoje snage koje nisu odustale od ratnih ciljeva", poručio je Zvizdić.
Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, izjavio je da je EU snažno posvećena promociji mira i ljudskih prava, ne samo unutar svojih granica, već širom svijeta.
"To uključuje sprječavanje kršenja ljudskih prava, pristup pravdi, pomoć žrtvama. To je važno na području Zapadnog Balkana i to je bilo u samoj biti naše politike poslije 20 godina. Brine nas ograničeni napredak na polju tranzicijske pravde. Rekli smo da treba da vidimo veći napor od institucija, društava i ljudi", rekao je Sinno.
Istakao je kako je EU svjesna da takvi procesi zahtijevaju vrijeme i veći napor ne samo političara, sudija, već cjelokupnog društva.
"Tražimo dobre susjedske odnose kao dio pomirenja, tranzicijske pravde, ljudskih prava i svih tih pitanja. To je vrlo važno našoj policiti i to će ostati i kada regija postane dio EU. Radujemo se što će se uskoro objaviti Strategija za Zapadni Balkan i to će, zaprvo dati jedan nacrt kako vidimo razvoj regiona u sljedećim godinama", poručio Sinno.
U radu dvodnevnog Foruma učestvuje 70 delegata Koalicije za REKOM i 100 učesnika iz kruga civilnog društva, akademske zajednice, istraživača tranzicijske pravde, domaćih državnih i međunarodnih organizacija, kao i institucija koje se bave upostavljanjem vladavine prava, narušene teškim kršenjem ljudskih prava u ratovima 1990-ih godina.
