Nekadašnji centar bosanske države: Prije 684 godine prvi put spomenut Srebrenik

SREBRENIK (AA) - Stjepan II Kotromanić, bosanski ban i prvi bosanski vladar koji je kovao svoj novac, na današnji dan 1333. godine napisao je povelju Dubrovčanima, u kojoj se prvi put spominje ime Srebrenika, općine u sjevero-istočnoj Bosni, koja je tada bila centar bosanske države, piše Anadolu Agency (AA).

"Tog datuma, tadašnji ban Stjepan II Kotromanić je negdje pod Starim gradom Srebrenikom, kako se navodi u povelji, pisao akt u kojem on za vijeke vjekova, kako kaže, sa Dubrovčanima sklapa sporazum u kojem se Ston, Peljašac i Rat ustupaju Dubrovačkoj republici za nekakav danak, odnosno za naknadu koja bi trebala da se plaća i dan-danas. Međutim, vjerovatno je to u nekim proteklim stoljećima negdje nestalo", navodi Adnan Bjelić, stručni saradnik za lokalno-ekonomski razvoj i turizam u Općini Srebrenik.

Stjepan II Kotromanić je i rođen u Srebreniku, ali tačan datum rođenja nije poznat, nego se navodi da je to bilo prije 1295. godine. Iako je vjerovatno bio pravoslavac, kasnije je prešao na katoličanstvo, pa je u namjeri da poboljša odnose sa papom, između ostalog, zaslužan i za dolazak franjevaca na prostore Bosne, koji su prije njegovih poruka papi 1340. godine, najbliže Bosni bili u Dalmaciji.

Ovaj je vladar prije 684 godine povelju pisao s ciljem jačanja dobrosusjedskih odnosa i unapređenja trgovačkih veza. Napisana su ukupno četiri primjerka povelje: dva su pisana bosančicom, a dva latinicom i svaka je potvrđena vladarevim zlatnim pečatom.

Inače, tokom njegove vladavine, Bosna je doživjela do tada najveću teritorijalnu ekspanziju.

"U tom aktu Stjepan II Kotromanić, odnosno pisari koji su pisali povelju, navode da je ona pisana pod Starim gradom Srebrenikom, što vjerovatno kazuje da je i tada postojala ova naša srebrenička kula, jer ne vjerujem da bi se sam ban nalazio u Srebreniku da on nije imao veliki značaj", pojašnjava Bjelić.

Ovo je mjesto u to vrijeme bilo geografski važno, a nalazilo se u blizini istočne granice srednjovjekovne župe Usora, kojoj je Srebrenik pripadao. Istovremeno, bio je to odbrambeni bedem iz pravca Ugarske, jer je ovo područje u srednjem vijeku bilo poprište čestih sukoba Bosne i Ugarske, a od 15. vijeka i Osmanskog carstva.

Zahvaljujući povelji, o Srebreniku, koji se u ovom dokumentu spominje kao "Srebr´nik" potiču jedni od najstarijih pisanih tragova na tom području, a pretpostavlja se da je mjesto zbog kule dobilo ime.

"Pošto u bližoj okolini nemamo nalazišta srebra, pretpostavlja se da je Srebrenik dobio ime po srebrenom odsjaju naše stare srebreničke kule", rekao je Bjelić.

Kamena kula iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, koji dolaze sa željom da posjete sjedište bivših bosanskih vladara.

Nekadašnji centar Bosne, danas je srednje razvijena općina u Tuzlanskom kantonu, u kojoj, prema posljednjem popisu, žive 42.000 stanovnika.

"Srebrenik danas spada u red srednje razvijenih općina. Nismo na začelju, a, nažalost, ni u vrhu razvijenosti. Imali smo sreću da u proteklom ratu nismo doživjeli neko veliko razaranje i u postratnom periodu, od 1995. godine na ovamo, Srebrenik se poprilično izgradio u odnosu na prethodno vrijeme", izjavio je Bjelić u razgovoru za AA.

Svakog februara u Srebreniku se održava manifestacija "Dani povelje", a kopija povelje 2011. godine izložena je na panou, postavljenom na Trgu Alije Izetbegovića.