Zahtjev turskog predsjednika Erdogana za radikalnu reformu Vijeća sigurnosti UN-a ima za cilj razbijanje monopola ove globalne institucije i eliminaciju njene zapadnocentrične i eurocentrične strukture, poručeno je na panelu "Pravedniji svijet je moguć", koji je održan danas u Sarajevu, u organizaciji Direkcije za komunikacije Predsjedništva Republike Turske u Sarajevu.
Panelu su prisustvovali predstavnici turskih institucija i organizacija, kao i intelektualci, branitelji ljudskih prava, novinari, međunarodni zvaničnici, predstavnici nevladinih organizacija i brojni gosti.
Panel je započeo videoporukom šefom Direkcije za komunikacije Fahrettina Altuna.
Moderatorica panela bila je Bengu Celenk, profesorica s Univerziteta "Ahi Evren".
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra istakao je da se ekonomsko blagostanje bilo kojeg društva ne može posmatrati odvojeno od demokratskih kvaliteta državne uprave.
Filandra je napomenuo da dugoročni rast zavisi od postojanja inkluzivnih političkih i ekonomskih institucija koje omogućavaju široko učešće pojedinaca, podržavaju vladavinu prava i ograničavaju moć elita.
Istakao je da su ovi principi "kamen temelj" održivog ekonomskog rasta.
"Kroz istoriju, zemlje koje su razvijale i štitile takve institucije ostvarivale su društveni prosperitet, dok su totalitarna i autoritarna društva, u kojima su rente elite sprečavale svaki razvoj, rast, inovacije i promjene, tokom vremena stagnirala ili propala. Istorijsko iskustvo pokazuje da su ekonomski prosperitet, demokratija i politička moć države neraskidivo povezani i međuzavisni. Republika Turska, barem meni kao vanjskom posmatraču, je primjer koji potvrđuje ovaj stav", rekao je Filandra.
Filandra je kazao da reformski model koji je predložio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan Ujedinjenim nacijama (UN) čini pravedniji svijet mogućim.
"Danas, u vrijeme kada se svijet pokušava transformirati u tržište nekretnina, takve rasprave koje je pokrenuo predsjednik Erdogan dobijaju sve više legitimiteta i vrijednosti. Zahtjev predsjednika Erdogana za radikalnu reformu Vijeća sigurnosti UN-a ima za cilj razbijanje monopola ove globalne institucije i eliminaciju njene zapadnocentrične i eurocentrične strukture", rekao je.
Filandra je naveo da je model koji je predsjednik Erdogan predložio UN-u izraz etičkog stava, a ne političkog obračuna te da je Erdogan jasno rekao da je neprihvatljivo da islamski svijet s 1,5 milijardi stanovnika ne bude adekvatno zastupljen u strukturama UN-a.
Profesor emeritus Enver Halilović je u svom govoru na panelu podsjetio da su se u srednjovjekovnoj Evropi pojavili negativni i politički neprijateljski stavovi prema islamu i muslimanima.
Halilović je naveo da je neprijateljski odnos prema islamu, a posebno Turcima, usmjeren i prema bosanskim muslimanima na Balkanu.
Halilović ocjenjuje da je Erdoganova knjiga "Pravedniji svijet je moguć" važna za Evropu i Balkan.
"U evropskoj ideološkoj perspektivi, muslimansko razumijevanje države nužno je izjednačeno s islamsko-teokratskim sistemom. Međutim, sekularna državna vizija koju je iznio Erdogan u svojoj knjizi zasniva se na klasičnom zapadnom, republikanskom i liberalno-demokratskom razumijevanju države. Erdoganova knjiga je djelo koje kritizira trenutni međunarodni poredak, a posebno sistem UN-a", kazao je Halilović.
Dodao je da UN nije ispunio svoje osnivačke ciljeve i da je izgubio svoj smisao postojanja (raison d'etre).
"Erdoganova knjiga 'Pravedniji svijet je moguć' je sveobuhvatna i dubinska kritika islamofobije. Knjiga dijeli islamofobiju na četiri osnovna oblika terorizma: islamofobični terorizam protiv muslimana na Zapadu, diskriminacija prema muslimanskoj dijaspori, politika protjerivanja muslimana iz njihovih historijskih zemalja i islamofobijska industrija. Kritike predsjednika Erdogana na račun UN-a i njegove vizije reforme, kao i njegove procjene islamofobičnog terorizma, otkrivaju perspektivu liderstva koja odražava političke stavove ne samo Turske, već i islamskog svijeta", istakao je Halilović.
Profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Ahmet Alibašić je kazao da je Erdogan u svojoj knjizi kritizirao dvostruke standarde Zapada u pogledu ljudskih prava, demokratije i sloboda, navodeći da se te vrijednosti podržavaju kada su u njihovom interesu, a da se u suprotnom ignorišu te je kao primjer naveo genocid u Srebrenici.
Alibašić je naveo da je Erdogan u svojoj knjizi naveo da su pobjednici dominirali UN-om nakon Drugog svjetskog rata.
"Prema predsjedniku Erdoganu, UN je bio neefikasan u sprečavanju sukoba. Nije uspio zaustaviti genocid u Bosni, u palestinskom pitanju, u humanitarnim krizama širom svijeta, a Vijeće sigurnosti UN-a je čekalo predugo prije nego što je NATO intervenirao na Kosovu. U Siriji je UN bio potpuno neefikasan i nije ništa poduzeo uprkos pola miliona ubijenih ljudi. Navodeći da Zapad primjenjuje dvostruke standarde u borbi protiv terorizma, Erdogan kaže da SAD i EU podržavaju određene grupe u Siriji i Iraku, a ignorišu prijetnju terorizma u muslimanskim zemljama", rekao je Alibašić.
Vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Mustafa Krupalija je rekao da su svjedoci novih stvari koje se dešavaju u sociologiji i da svaki sociolog provodi različita istraživanja o promjeni svjetskog poretka.
Istakao je da posebno političari sporo shvataju da se svijet mijenja.
"Većina političara su ljudi koji razmišljaju birokratskim načinom razmišljanja. Mnogi sociolozi kažu da je birokratija najveća moderna bolest. Zatekao ih je dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa jer razmišljaju birokratskim načinom razmišljanja. Trumpova težina proizlazi iz važnosti zemlje koju vodi. Zato što je Amerika ta koja je pol u unipolarnom poretku. U posljednje vrijeme došlo je do vrhunca licemjerja. Uz Trumpa ću navesti primjer pada maske licemjerja, ista vlast ilegalnu imigraciju prikazuje kao najveći sigurnosni problem u Europi i čak poduzima radikalne mjere da zaustavi ilegalnu imigraciju, ali istovremeno protjerivanje masa iz njihove domovine ističe kao najbolji plan za rješavanje sigurnosnog problema na Bliskom istoku", smatra Krupalija.
U okviru panela održan je okrugli sto s intelektualcima, otvorena je tematska izložba fotografija stoljeća Turske i prikazan je dokumentarni film "Revolucija" Devrima Erbila.
U sali je predstavljen i prijevod Erdoganove knjige "Pravedniji svijet je moguć" na bosanski jezik.
