Vesna Bešic
30 Septembar 2017•Ažuriranje: 30 Septembar 2017
SARAJEVO (AA) - Muslimani širom svijeta deseti dan mjeseca muharrema, prvog mjeseca hidžretske godine, obilježavaju kao Dan ašure, uglavnom pripremajući tradicionalno jelo koje se sastoji od različitih namirnica uključujući voće, orašaste plodove i žitarice, piše Anadolu Agency (AA).
Kako se hidžretski kalendar razlikuje od gregorijanskog, tako i deseti muharrem svake godine po gregorijanskom kalendaru nastupa različitog dana. Tako se i namirnice od kojih se priprema ašure svake godine razlikuju, s obzirom na godišnje doba i dostupnost namirnica.
Dan ašure za muslimane ima više značenja. Neki od njih odnose se na primanje pokajanja prvog stvorenog čovjeka, poslanika Adema, spašavanje od potopa sljedbenika poslanika Nuha i izbavljanje iz vatre poslanika Ibrahima.
Dan Ašure odnosi se i na spašavanje poslanika Ibrahima nakon što je bačen u vatru. Odnosi se i na jedan period života za vrijeme poslanika Isa a.s.
Kod Jevreja je taj dan nazvan Jom Kipur ili "Veliki dan" i to je dan kada su Jevreji tog, prema vjerovanju, spašeni od kazne.
Kada je riječ o kršćanstvu u poslanici Hebrejima u Novom zavjetu govori se da je Isus također postao veliki svećenik, ali taj praznik se ne obilježava posebno u kršćanstvu već ga obilježavaju samo neke crkve.
U BiH se Nova hidžretska godina obilježava prigodnim slavljem, dok se deseti muharrem slavi kao Dan ašure. Muslimani širom BiH i regije spravljaju ašure kako u kućama tako i u tekijama, gdje je ova tradicija sačuvana nekoliko stoljeća.
U Hadži-Sinanovoj tekiji u Sarajevu, koja je sagrađena 1640. godine, pravljenje ašure je preraslo u tradiciju dugu više od 300 godina.
I ove godine je napravljeno i podijeljeno simbolično jelo staro oko 500 godina.
Pravljenje ašure datira još od vremena poslanika Nuha koji je životinje i ljude prvi put nakon općeg potopa nahranio jelom koje je izgledalo kao jedna vrsta kompota u kojem su sastavljene tada preostale vrste žitarica, voća i povrća. Budući da sastojci ašure nisu spomenuti u Kur'anu, prema usmenoj predaji, jelo mora imati najmanje sedam sastojaka, dodajući druge prema želji i mogućnostima, a potrebno je voditi računa da broj namirnica bude neparan.
