Gorana Jakovljevıc
15 Januar 2020•Ažuriranje: 15 Januar 2020
Za kvalitet vazduha u Banjaluci ključni problem je veliki broj individualnih ložišta i kvalitet energenta, izjavio je danas Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.
Prema njegovima riječima mjerenje aerozagađenja vrši Institut za građevinarstvo, po metodologijama koje su propisane zakonom i podzakonskim aktima. Radojičić je naglasio da se mjeri kvalitet vazduha po nekoliko parametara, a da od novembra do danas osim čađi ili lebdećih čestica ni kod jednog drugog parametra nije bilo prekoračenja.
"Ni ugljen-dioksid, ni azot-monoksid, ni azot-dioksid, ni sumpor-dioksid, jedino su takozvane lebdeće čestice PM2 i PM10 povremeno pravile probleme. To je ono što naš narod zove čađ i što je uglavnom rezultat velikog broja individualnih ložišta koja su aktivna u sezoni grijanja", rekao je on.
Istakao je da su prekoračenja tih čestica zabilježena nekoliko puta u novembru, decembru i 1. i 2. januara, a da podaci kada je riječ o lebdećim česticama od Instituta dolaze sa zakašnjenjem zbog metodologije mjerenja jer se mjeri taloženje u određenom vremenskom periodu.
"Kad god vidite da legne smog na grad, kada je manje strujanje vazduha, kada je veći vazdušni pritisak može da se pojavi problem s čađi", rekao je Radojičić.
Dodao je da bez obzira što je Banjaluka daleko od alarmantnih ili situacija kakve su zabilježene u nekim drugim gradovima, Gradska uprava dala nalog da se rade nove smjernice za novi akcioni plan za smanjenje aerozagađenja u gradu.
"Procjenjujemo da će se morati raditi bazno o mjerama u saobraćaju, smanjenje gužvi i korištenja automobila, kvalitet goriva i motora i energetska efikasnost", kazao je Radojičić.
Odgovarajući na pitanja novinara o kašnjenju podataka o zagađenju Radojičić je rekao da iako je dobro i korisno imati online informacije i upozoravati građane ako dođe do zagađenja, metodologija mjerenja to onemogućava.
"Ako se promjene standardi, propisi moguće i javnim pozivom tražiti institut koji će primjenjivati drugačiji način mjerenja. U ovom momentu, dosta ste koriste na društvenim mrežama neka takozvana mjerenja koja se pojavljuju, međutim sva ta 'mjerenja' - moram staviti pod navodnike jer niko nije registrovan niti se zna gdje ni ko je postavio niti kojom metodologijom se mjeri, ni kojim instrumentima ni kojom klasom tačnosti, pojavlju se podaci koji su online, koji su vrlo upitni", rekao je Radojičić.
