SARAJEVO (AA) – Bosna i Hercegovina mora opstati i radi sebe, regije, Evrope, ali i svijeta. Hrvatima iz BiH sam uvijek slao poruku da je njihova domovina BiH, a njihov glavni grad Sarajevo, te da svoju sreću i zadovoljstvo traže u BiH, svoju politiku kreiraju u Sarajevu, izjavio je nekadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, gostujući na okruglom stolu koji je povodom Dana nezavisnosti BiH organizovao Studentski parlament Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (SPIUS).
Mesić je na pitanje koliko je BiH 25 godina poslije zavisna, istakao da je danas teško reći da je jedna država u punom smislu nezavisna, zbog same međuzavisnosti među državama, među ljudima, kontinentima.
"Svi ovisimo i međusobom, i u regiji i u Evropi. Dakle, o jednoj apsolutnoj nezavisnosti teško je govoriti. U političkom smislu BiH jeste nezavisna, međutim očito da na cijelom svom teritoriju nema ispunjenost jednaku, tako da dio BiH se više veže na jednu državu, a drugi dio BiH je nezavisan. Jedan dio ne koristi tu nezavisnost, nego se veže za drugu državu. To je zaostatak još iz rata kada su neki smatrali da BiH neće opstati i da treba tražiti izlaz na drugoj strani. Ali BiH je pokazala da se može odbraniti, da je opstala i sada bi trebali izgubiti iluziju oni koji misle da će BiH nestati", rekao je Mesić.
Kratko je komentarisao i reviziju presude u predmetu BiH protiv Srbije za genocid, za koju smatra da se treba prebaciti u pravnu sferu, a ne da bude opterećenje politike.
Mesić, koji je 1991. obavljao funkciju zadnjeg predsjednika predsjedništva SFR Jugoslavije, zatražio je 1992. godine prije referenduma za nezavisnost BiH od svog prethodnika predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana da pozove hrvatski narod u BiH da izađe na referendum i da svoj glas da za nezavisnost zemlje.
"Dobio sam informaciju da su dok se pripremao referendum u BiH predstavnici HDZ Hrvatske lobirali kod hrvatskog stanovništva da ne izlazi na referendum. Nazvao sam predsjednika Tuđmana i pitao da li je čuo da HDZ-ovci idu u BiH i lobiraju da Hrvati ne izlaze na referendum. On je odgovorio potvrdno. Rekao sam mu da ako ne izađu ni Hrvati, izaći će samo Bošnjaci, i da neće biti većina što znači da BiH ostaje Jugoslaviji, a to je bilo upravo što Milošević želi. Onda je svega nekoliko dana pred referendum dao nalog za izlazak, što je veći dio Hrvata i učinio", ispričao je Mesić.
Na pitanje kako komentariše poteze zvaničnika Srbije koji tvrde da se zalažu za evropski put BiH i jedinstvenu BiH, ali pošalju svog predsjednika na proslavu neustavnog dana Republike Srpske, Mesić je kazao da to jedno s drugim ne ide i da lideri u Srbiji ne mogu reći da se zalažu za cjelovitu BiH, a podržavaju politiku Milorada Dodika, koja prema njegovim riječima, tu jedinstvenost razbija.
"Oduvijek sam zastupao mišljenje da BiH mora opstati i radi sebe, i radi regije, i radi Evrope, ali i svijeta. Hrvatima iz BiH sam uvijek slao poruku da je njihova domovina BiH, a njihov glavni grad Sarajevo, te da svoju sreću i zadovoljstvo traže u BiH, svoju politiku kreiraju u Sarajevu. Neki su se ljutili na mene, ali ja sam i nakon toga dobio izbore, što znači da narod ipak shvata o čemu se radi", kazao je Mesić.
Napominje da Dejtonski sporazum jeste zaustavio rat što je, kako je kazao, sigurno njegova pozitivna strana, ali da nije stvorio državu koja je kompatibilna sa zemljama Evrope i nije dovoljno funkcionalna. U tom smisli kazao je da se protiv Dejtona ne treba boriti, već da se on mora nadograditi.
"Može se nadograditi samo tako da nemamo entitet koji ne priznaje BiH. Na koji način? To je pitanje vremena jer imate i među Hrvatima ljude koji se bore za treći entitet, a šta bi s tim dobili? Manji dio Hrvata bi bio u tom entitetu, veći bi bio u ostalom. Zato sam se borio za čistu politiku da BiH bude uređena tako da ljudi budu zaštićeni i njihova nacionalna i vjerska prava da budu zaštićeni na čitavom prostoru zemlje", pričao je Mesić.
Govoreći o euroatlanskom putu BiH, Mesić je istakao da EU ima svoje određene probleme zbog kojih dolazi do nefunkcionalnosti i velikih razlika između zemalja članica EU, ali je ocijenio da Unija nije stogodišnji, već milenijski projekt.
"Udružena Evropa može biti faktor u svijetu samo isključivo ako bude udružena. U suprotnom, među velikim svjetskim igračima Evropa nema šta tražiti. BiH mora poduzeti sve što je potrebno za članstvo u EU, a to je da ispuni standarde i uslove i da otvori svoje granice, a to znači ulazak i u drugu asocijaciju, u NATO pakt", rekao je Mesić.
Nezim Halilović, bivši komandant Armije BiH, istakao je da je bez obzira na negativne sile koje su bile usmjerene prema njoj i bez obzira na oružanu agresiju BiH ipak sačuvala svoju nezavisnost.
"Bosnu i Hercegovinu politički treba iznutra ozdravljati i nadamo se da će do toga doći. Oni koji su vršili oružanu agresiju na BiH i oni koji su potpomogli iznutra da BiH ne bude slobodna, oni će pokušavati drugim metodama da ospore našu samostalnost, odnosno pokušavaće da po svaku cijenu rade na odcjepljenju manjeg bh. entiteta, što me apsolutno ne iznenađuje. Svako od nas je odgovoran na svom nivou da pruži što više i ispuni svoju odgovornost koju je preuzeo na sebe za dobrobit naše domovine i za dobrobit onih koji je osjećaju svojom domovinom", rekao je Halilović.
Budući da se 1. mart kao Dan nezavisnosti obilježava samo u Federaciji BiH Halilović je izrazio nadu će "političke snage u srpskom narodu i one u hrvatskom narodu u BiH, one koje su okrenute u pravcu BiH, i u pravcu NATO i EU integracija shvatiti da je ovo njihova matična zemlja i da spas svog naroda odnosno naše domovine BiH mogu potražiti samo u zajedničkim institucijama".
Profesor na Pravnom fakultetu Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Mesut Idriz se govoreći o filozofskom pristupu ideji nezavisnosti osvrnuo na Al Farabija, jednog od prvih filozofa koji su prenijeli Aristotelovu logiku u islamski svijet, a koji u jednoj svojoj knjizi jasno pojašnjava koja je idealna država. To je, kako je naveo, država koja se odnosi na biološku prirodu ljudskih bića, koja govori da je idealna država ono što svako nosi u svojim srcima.
Rekao je da su Sarajevo i BiH čarobni grad i čarobna država koji nakon svih dešavanja i dalje žive.
"Ako se vratimo i proučavamo historiju možemo vidjeti da Sarajevo i BiH mogu preživjeti i da mogu biti i država i grad koji će biti politički centar svih naroda. Sarajevo je primjer par excellence suživota, to je primjer koji možemo pokazati čitavom svijetu, ne samo Evropi. Živio sam u Maleziji 16 godina, taj suživot koji sam vidio u Maleziji je sličan onome koje vidim ovdje u Sarajevu i u najvećem dijelu BiH", rekao je Idriz.
Sutra, 1. marta, BiH proslavlja 25 godina od kada je većina njenih građana putem referenduma odlučila da se zemlja odvoji se od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i postane nezavisna.
Referendumsko pitanje glasilo je: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?
Referendum je održan 29. Februara i 1. marta, a za nezavisnost je glasalo 2.073.568 glasača. Izlaznost je iznosila 63,6 posto. Od ukupnog broja onih koji su se odazvali na referendum – 99,7 posto bilo je za nezavisnost, a 0,3 protiv.
Mjesec dana nakon referenduma, uslijedila je agresija na Bosnu i Hercegovinu.
Prije Bosne i Hercegovine, odluku o proglašenju nezavisnosti od bivše SFRJ donijeli su Slovenija, Hrvatska i Makedonija 1991. godine.
