Sarajevski konjanici krenuli ka Ajvatovici

SARAJEVO (AA) - Konjanici iz Sarajeva jutros su iz parka At mejdan krenuli ka Pruscu kod Donjeg Vakufa gdje će narednog vikenda biti održana centralna manifestacija 506. Dani Ajvatovice, javlja Anadolu Agency (AA).

Inače, grupa od 32 konjanika, od čega 28 iz Sarajeva i četiri iz Foče sarajevskog parka At mejdan ka Ajvatovici, koje je jedno od najvećih muslimanskih dovišta u Evropi.

Ispraćaju konjanika na At mejdanu prisustvovao je i načelnik Općine Stari grad Ibrahim Hadžibajrić, koji je naglasio da Općina Stari grad već šest godina organizuje polazak konjanika iz Sarajeva. On je naglasio da tradiciju i običaje "nipošto ne smijemo zaboraviti jer koliko kao narod budemo čuvali tradiciju i običaje, toliko ćemo i postojati." Konjanici su krenuli nakon što im je Hadžibajrić tradicionalno predao bajrak Općine Stari Grad.

Konjanici su jašući posebno ukrašene konje prodefilirali sarajevskom Baščaršijom pa kroz ulice Ferhadiju i Maršala Tita. Izazvali su pažnju građana koji su s oduševljenjem posmatrali prolazak konjanika sarajevskim ulicama.

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz Dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.