Turska se prisjeća žrtava terorističkih napada ASALA-e

ISTANBUL (AA) - Prije 38 godina turskog diplomatu Galipa Ozmena i njegovu 14-godišnju kćerku Neslihan ubili su pripadnici ozloglašene armenske terorističke grupe ASALA u Grčkoj.

Njegova supruga Sevil Ozmen i njihov 16-godišnji sin Kaan Ozmen bili su teško ranjeni, ali su uspjeli preživjeti. Zakozvana "Armenska tajna armija za oslobođenje Armenije" (ASALA) preuzela je odgovornost za teroristički napad iz 1980. godine, piše Anadolu Agency (AA).

Decenije kasnije, Turska još uvijek žali za Ozmenom i njegovom kćerkom, koji su bili među više od 30 turskih diplomata i članova njihovih porodica koje je ubila ASALA u sličnim terorističkim napadima između 1973. i 1984. godine.

Osnovana 1975. godine u Bejrutu u Libanu tokom libanskog građanskog rata, ASALA je odgovorna za stotine krvavih terorističkih napada.
Prema tvrdnjama, istraživanja iz 2006. godine pod nazivom ”Armenski terorizam”, Omera Engina Lutema, bivšeg turskog diplomate, ubistva su obuhvatila razne regije, kao što su SAD, Austrija, Francuska, Italija, Španija, Liban, Grčka, Švicarska, Holandija, Kanada , Portugal, Iran i Velika Britanija.

- Prvo ubistvo 1973. godine
Iako je grupa formirana 1975. godine, prvo ubistvo diplomata i njegovog zamjenika desilo se 27. januara 1973. godine kada je Gurgen Yanikyan, Armenac, ubio turskog konzula u Los Angelesu Mehmeta Baydara i njegovog pomoćnika Bahadir Demira.

Ukupno trojica diplomata bila su ubijena između 1973. i 1978. godine, nakon čega su turski javni službenici u inostranstvu postali sve češća meta armenskih terorističih organizacija kao je ASALA.

Od 1975. do 1984. godine, ASALA i njeni ogranci ciljali su turske ambasadore i diplomate širom svijeta.

Ovi armenski teroristički napadi intenzivirani su od 1980. do 1983. godine, kada se dogodilo 580 napada od ukupno 699 koji su zabilježeni. Teroristički napadi okončani su 1986. godine.

Zloglasna ASALA je ubila mnoge turske diplomate u brojnim krvavim napadima kako bi vršila pritisak turske vlasti da promijeni stav u vezi s armenskim navodima o događajima iz 1915. godine.

Osmansko carstvo je 1915. godine preselilo Armene u istočnu Anadoliju nakon revolucije, kada su neki od njih bili na strani Rusa.

Armenija je zatražila izvinjenje i nadoknadu, dok je Turska zvanično odbacila tvrdnju Armenije o događajima iz 1915. godine, tvrdeći da iako su mnogi Armeni izgubili živote tokom preseljenja, mnogi Turci su također izgubili živote u napadima koje su izvršile armenske bande u Anadoliji.
Turska vlada je u više navrata pozvala historičare da prouče osmansku arhivu koja se odnosi na taj period kako bi otkrili šta se zaista dogodilo između osmanske vlade i njenih građana Armena.

Rasprava o o događajima iz 1915. godine i različitim mišljenjima između sadašnje turske vlade i armenske dijaspore, zajedno sa sadašnjom administracijom u Jerevanu, i dalje generiše političke tenzije između Turaka i Armena.

Turska je zvanično priznala događaje iz 1915. godine kao veliku tragediju u kojoj su obje strane pretrpjele teške žrtve.

- Napadali aerodrom i konzulat

Napad na aerodrom Esenboga u Ankari 7. augusta 1982. godine bio je jedan od najzloglasnijih napada ASALA-e, jer je grupa po prvi put ciljala civile koji nisu diplomate.

Devet ljudi je poginulo, a preko 80 je bilo povrijeđeno kada su dvojica terorista izvršila napad na aerodromu u turskoj prijestolnici Ankari.

Napad u Parizu 1981. godine spada u drugi značajniji napad grupe. Teroristi ASALA-e držali su 56 osoba kao taoce 15 sati tokom napada na konzularno predstavništvo Turske.

Na turskog ambasadora u Beogradu Galipa Balkara teroristi ASALA-e pucali su 9. marta 1983. godine dok je čekao u kolima na semaforu u General Ždanovoj, današnjoj Resavskoj ulici, pošto je krenuo na sastanak u Ministarstvo spoljnih poslova. Preminuo je dva dana kasnije.