SARAJEVO
Odluka evropskog komesara za proširenje Stefana Fulea da svoju posjetu Bosni i Hercegovini, nakon sastanka s predsjednikom i premijerom Hrvatske, započne večerašnjim susretom s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u Istočnom Sarajevu, izazvala je zaprepaštenje u Sarajevu.
Pogotovo jer se u planu Fuleove posjete BiH ne spominje susret s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Fuleovi saradnici su bh. diplomatama izrazili žaljenje "što ovaj put nije bilo moguće organizirati sastanak s trojicom članova Predsjedništva BiH, za što je jedini krivac nedostatak vremena".
Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu prof. dr. Senadin Lavić pita se šta stoji iza ovakvog gesta Fulea.
"Šta Fule ovim želi poručiti, koji su tu odnosi, igre... Mi moramo izraziti veću volju i odlučnost za odbranu svoje države, njenog integriteta i ugleda među drugim državama. Nije dovoljno odnositi se prema državi onako, reda radi, u floskulama ili frazama. Treba istinski svima reći i pokazati da je ovo država. Mogu raditi šta hoće, ali treba svima dati do znanja da mi nikad nećemo odstupiti od svoje države", kazao je Lavić za agenciju Anadolija (AA).
Tvrdi da je ovo samo logičan nastavak priče započete u Daytonu kada je "priznata genocidna tvorevina", odnosno dato pravo da se "genocidom stvara entitet".
"Ovo je nastavak te sumnjive i sporne politike. Ne bih se iznenadio da se još sličnih stvari dogodi, čuje i vidi", istakao je Lavić.
S druge strane, politički analitičar Ibrahim Prohić upozorava da treba biti oprezan u tumačenju diplomatskih indikatora, ali ukazuje na činjenice.
"Postoji konstantna konfuzija na planu odnosa domaćih politika, ali i takozvane međunarodne zajednice, prije svega u Evropskoj uniji. Potvrđuju to i mandati OHR-a i predstavnika EU u BiH, odnosno ponašanje ambasadora Valentina Inzka i Petera Sorensena. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tvrdi da Fule nije ni tražio sastanak sa Predsjedništvom BiH, već samo da on otvori sastanak sa vodećim liderima u Sarajevu.On je to odbio, navodno, jer je dao prednost susretu sa premijerom Slovačke, ali i zbog čuvanja digniteta Predsjedništva BiH!? To prilično neuvjerljivo. Mislim da bi to prije moglo biti posljedica Dodikove strategije slabljenja države i jačanja entiteta, ponajprije državnih atributa Republike Srpske", smatra Prohić za AA.
Prema njegovom mišljenju, Fule i zvaničnici EU "procjenjuju da efektivna politička moć nije u Predsjedništvu BiH, kao što i nije".
"Oni procjenjuju da je pragmatično dogovor za reforme tražiti sa liderima političkih stranaka koji, u suštini, susptituiraju sistem i državne organe. To je realitet. Na kraju, problematična je odluka da se prvo sastane s Miloradom Dodikom, bez obzira što je možda motivirana procjenom da je Dodik glavni blokator, te da bi ga trebalo "omekšati" prije zajedničkog sastanka. Dodik će i ovaj susret spinovati kao bildanje državnosti RS, makar na simboličkoj ravni. No, važno je hoće li se na (zajedničkom) sastanku dogovoriti deblokada ili će biti nastavljena unutrašnja agonije i sterilnost diplomatske medijacije", zaključuje Prohić.
