PODGORICA
Amir Zukić
Politička atmosfera u Crnoj Gori je užarena uoči parlamentarnih izbora koji će se u toj zemlji održati u nedjelju. Vladajuće partije i opozicija jedni druge optužuju za kriminal, izdaju nacionalnih interesa i pripremu izbornog inžinjeringa, a glasači su podijeljeni više nego ikad.
Finale predizborne kampanje dolazi u vrijeme kada je Evropska komisija objavila pozitivan izvještaj o napretku Crne Gore ka EU, uz zamjerke koje se tiču nedovoljne borbe protiv kriminala i korupcije u zemlji.
Građani Crne Gore, balkanske države koja je prije šest godina proglasila nezavisnost i u kojoj živi svega 625 hiljada stanovnika, izabrat će za dva dana 81 poslanika u državnom parlamentu. Na izbornim listama bit će 13 političkih subjekata – sedam koalicija, pet partija i jedna grupa građana. Pravo glasa ima 514.055 birača. Opozicija je već uputila prigovor međunarodnim posmatračima da je na biračke spiskove uvršteno 32 hiljade punoljetnih građana više nego što ih je bilo na posljednjem popisu stanovništva.
Trenutno vladajuća koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) na izbore izlazi pod nazivom „Evropska Crna Gora“. DPS i SDP zajedno na izborima nastupaju još od 1998. godine, a na ovim izborima pridružila im se i Liberalna partija. Lider DPS-a, nekadašnji predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukakonović, nosilac je liste ove koalicije. Đukaković bi u slučaju pobjede „Evropske Crne Gore“ mogao ponovo doći na neku od čelnih pozicija u zemlji, a tokom kampanje je obećao da će Crna Gora u naredne četiri godine postati članica NATO-a i da će preći finalnu fazu na putu ka Evropskoj uniji.
Ključni protivnici koaliciji „Evropska Crna Gora“ su Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokratski front (DF). Do sada najjača opoziciona partija SNP, čiji je predsjednik Srđan Milić, izbore dočekuje oslabljena unutarstranačkim potresima koji su se desili zbog odluke predsjednika da SNP samostalno izađe na izbore, a ne u koaliciji sa DF-om. Zbog toga su SNP napustili ljudi iz vrha te stranke Predrag Bulatović i Milan Knežević, nakon čega su se priključili DF-u, koaliciji koju predvodi bivši diplomata Miodrag Lekić, a koja je uz nezadovoljnike iz SNP-a okupila Novu srpsku demokratiju i Pokret za promjene. Lideri ovih partija su Andrija Mandić i Nebojša Medojević.
- Borba za Crnu Goru i veliku Srbiju -
Pitanje identiteta Crnogoraca, njihove države, jezika, himne, zastave i budućeg statusa su teme koje su dominirale predizbornom kampanjom uoči devetih izbora od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori i trećih od sticanja nezavisnosti 2006. godine.
Dok iz Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije poručuju glasačima da će se, ako pobijede, maksimalno posvetiti borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, aludirajući na povezanost Đukakovića sa kriminalom, nosilac liste koalicije „Evropska Crna Gora“ Milo Đukanović upozorio je Crnogorce da će nezavisnost njihove zemlje biti dovedena u pitanje ukoliko pobijedi, kako je rekao, prosrpska opozicija. Đukanović je optužio opoziciju, podjednako i Demokratski front i Socijalističku narodnu partiju, da žele veliku Srbiju. „Oni bi tražili reviziju odluke o referendumu“, zaplašio je Đukanović Crnogorce, ističući kako Beograd nikada suštinski nije prihvatio nezavisnost Crne Gore.
Podsjetimo, na referendumu održanom u maju 2006. godine 55,5 posto građana Crne Gore izjasnilo se za nezavisnost te zemlje, dok je 44,5 % građana bilo za ostanak Crne Gore u zajednici sa Srbijom. Posljednjih šest godina, među velikim dijelom stanovništva Crne Gore, posebno među onima koji se izjašnjavaju kao Srbi, nije prestalo osporavanje crnogorske državnosti.
Prema prošlogodišnjem popisu stanovništva, u Crnoj Gori živi 44 posto ljudi koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, Srba je 28 posto, Bošnjaka 8 %, Albanaca 4 %, a muslimana 3 %.
Osim političkih blokova koji će, kako se očekuje, voditi najžešću bitku, izborne liste su predale i stranke manjinskih naroda - Bošnjačka stranka i Hrvatska građanska inicijativa, dok će albanskih stranaka i koalicija ukupno biti četiri. Poslanike u Parlamentu Crne Gore pokušat će osigurati i dvije koalicije srpskih stranaka - Srpska sloga i Srpski nacionalni savez.
Uz nacionalne blokove, svoju šansu na izborima tražit će i novoformirana "Pozitivna Crna Gora", a tu je i koalicija Zajedno, koju čine Stranka penzionera i invalida, te Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore.
- Regionalne implikacije crnogorskih parlamentarnih izbora -
Politički blok na čelu Đukanovićem DPS-om i Demokratski front, osim na unutrašnja crnogorska pitanja, mogli bi imati bitno različite stavove i o odnosima sa zemljama regije. Zato vladama u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama regije nije nevažno ko će pobijediti na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori i koga će dobiti za partnera u Podgorici.
Crna Gora ima otvorena pitanja sa skoro svim susjednim zemljama. Zanimljivo je da sa Bosnom i Hercegovinom Crna Gora gradi dobre odnose, iako ju je ova zemlja svojevremeno, zajedno sa Srbijom, tužila za agresiju i genocid, ali je Crnu Goru (kao bivšu članicu SR Jugoslavije) Međunarodni sud pravde oslobodio odgovornosti. Činjenica je da su različiti sudovi dokazali da su tokom rata dobrovoljci iz Crne Gore ubijali Bošnjake po Hercegovini i da su crnogorske vlasti izbjeglice iz BiH predavali srpskim zločincima nakon čega su mnogi pogubljeni.
Trenutno, u odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine problem su još uvijek neriješene granice i gradnja hidrocentrala na Drini, o čemu je Republika Srpska postigla sporazum sa Srbijom. Zvanična Podgorica je zbog ovoga uputila protestnu notu Sarajevu tvrdeći da bi hidroelektrane i akumulacije na teritoriji BiH ugrozile okoliš u Crnoj Gori, koja ima status ekološke države.
Osim zategnutih političkih odnosa zbog odluke da prizna nezavisnost Kosova, Crna Gora sa Srbijom ima problem zbog planirane gradnje hidrocentrala na Limu, što je izazvalo dodatne tenzije u odnosima između dviju zemalja. Beograd Crnoj Gori nikada nije oprostio priznavanje Kosova, a podršku prosrpskoj opoziciji u Crnoj Gori mnogi tretiraju kao osvetu Srbije.
Hrvati Crnoj Gori nikada nisu oprostili napad na hrvatski teritorij još 1991. Crna Gora sa Hrvatskom trenutno ima neriješeno pitanje granice, konkretno poluotoka Prevlaka, što će vjerovatno biti riješeno pred međunarodnim sudom.
Građane Crne Gore u nedjelju, po svemu sudeći, čeka vrlo značajan dan koji bi mogao odrediti političku sudbinu njihove zemlje. Regija će s nestrpljenjem očekivati rezultate izbora.
