BRUXELLES
Feyzullah Yarimbas
Polugodišnje predsjedavanje Južnog Kipra Evrpskom unijom (EU) koje se završava početkom 2013. godine proteklo je u znaku neuspjeha u realizaciji osnovnih ciljeva koje je kiparska vlast zacrtala prilikom preuzimanja pozicije predsjedavajuće članice EU-a.
Dogovor o budžetu EU-a za 2014.-2020.godinu, reforma zajedničke poljoprivredne politike, ekonomski i finansijski napredak, napredak u pregovorima za pristupanje Makedonije su samo neki od neostvarenih ciljeva Južnog Kipra za vrijeme predsjedavanja EU-om.
Najveći izazov za kiparsku vlast bilo je postizanje sporazuma u vezi sa usvajanjem budžeta EU-a za sedam narednih godina, ali je ovaj zadatak krajem oktobra preuzeo predsjednik Evropske komisije Herman Van Rompuy.
Grčki dio Kipra, kao lider EU-a nije postigao ni uspjeh na polju rješavanja krize u eurozoni, već je i sam zapao u krizu i sa pozicije lidera zajednice i subjekta rješavanja kriza, postao zemlja koja je od Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda tražila pomoć.
Na polju zajedničkog djelovanja Evropske unije na rješavanju kriza na Bliskom istoku i sjeveru Afrike, Kipar se pokazao kao neuspješan lider, a uslijed diplomatske blokade na relaciji Kipar-Turska, EU nije realizirala niti jednu inicijativu za Siriju.
Najavljeni pomaci u pregovorima sa Makedonijom i Srbijom su također ostali samo obećanje kiparskih zvaničnika.
Evropska unija nije riješila mnoge probleme koji su od interesa za sve njene članice za vrijeme kiparskog predsjedavanja, a kao rijetki uspjeh se može istaći mapa puta ka jedinstvenom bankarskom sistemu te zajednice, koja je usaglašena.
