NIKOZIJA
Prema još ne potvrđenim rezultatima, osvojivši ukupno 57,48 odsto glasova, kandidat konzervativne partije DISI Nikos Anastasiadis je postao sedmi predsjednik Južnog Kipra, dok je njegov oponent u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih jučer, kandidat partije AKEL, Stavros Malas osvojio 42,52 odsto glasova.
Kiparsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopćilo da je od ukupnog broja registriranih birača 545.493, na izbore izašlo njih 445.009 (81,58 %), a da je važečih bilo 92,63 odsto glasačkih listića.
Anastasiadisove pristalice slave izbornu pobjedu njihovog kandidata na ulicama Nikozije sa zastavama Južnog Kipra i Grčke okačenim na autima, kućama i drugim mjestima. Večeras se očekuje i svečano proglašenje sedmog predsjednika Južnog Kipra u sportskoj dvorani Eleftheria.
Aktuelni predsjednik Dimitris Hristofjas će na posebnoj sjednici kiparskog parlamenta 28. februara napustiti tu dužnost, a na njegovo mjesto će doći novoizabrani predsjednik Anastasiadis.
Uvođenje mjera ekonomske štednje i nova runda pregovora sa Evropskom unijom o tome su najaktuleniji problemi s kojima će se morati suočiti novi južnokiparski predsjednik.
Inače, Anastadiadis je bio sedam puta izabran za poslanika u kiparskom parlamentu, a poznat je po tvrdnjama da Grci i Turci mogu u miru živjeti na Kipru i da je rješenje kiparskog pitanja moguće samo u pregovorima sa Republikom Turskom.
Od podjele Kipra na Južni i Sjeverni 1963. godine, Južni Kipar je imao ukupno šest predsjednika, a novoizabrani Anastasiadis će biti sedmi. Nadbiskup Makarios (1963.-1974.), Glafkos Klerides (Zamjenik predsejdnika 1974.), nadbiskup Makarios (1977.-1988.), Jorgo VAsiliu (1988.-1993.), Glafkos Klerides (1993.-2003.), Tasos Papadopoulos (2003.-2008.) i Dimitris Hristofjas (2008.-2013.) su bili predsjednici Južnog Kipra. Pored toga, na poziciji predsjednika se osam dana zadržao i fašistički diktator Nikos Sampos, koji je predvodio državni udar sredinom jula 1974. godine.
