Odjeci Nikolićeve posjete Banjoj Luci

SARAJEVO
 
Faruk Vele/Nafisa Latić
 
Nakon jučerašnjih poruka predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da "poštuje Bosnu i Hercegovinu i njeno ustavno uređenje", da je "BiH članica Ujedinjenih nacija, a Sarajevo njen glavni grad", kao i nedvosmislenih stavova srbijanskog šefa diplomatije Ivana Mrkića da u Beogradu ne razmišljaju o nezavisnosti Republike Srpske, jer ta mogućnost ne postoji, nameće se pitanje da li na Balkanu pušu neki topliji politički vjetrovi.
 
Tim povodom za agenciju Anadolija (AA) govore predstavnici Evropske unije (EU), te stručnjaci iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
 
Nikolić je, podsjetimo, kazao da "danas okolnosti nisu takve da popularnost stičem izazivajući strah i netrpeljivost prema drugoj državi".
 
„Ja sam spreman da odem u Sarajevo kada me pozovu“, kazao je Nikolić jučer u Banjoj Luci.
 
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin kaže za agenciju Anadolija da se "Srbija ponaša kao zrela zemlja okrenuta ka budućnosti".
 
"Pred Srbijom su veliki, prije svega, ekonomski izazovi. Godina 2013. je puna takvih velikih izazova. To je jedna stvar. Na drugoj strani, na vlasti je koalicija koja se uhodala i koja dobro zna da mora biti faktor stabilnosti u regionu ako želi napredovati u dijalogu i saradnji sa svim susjedima, odnosno ako želi uvjeriti Bruxelles da je u potpunosti posvećena dobrosusjedskim odnosima i budućnosti. Zato ima sve manje i manje neusaglašenih, odnosno disonantnih poruka iz Beograda. To je sada već prava rijetkost. Svi su posvećeni ključnim temama. U političkom smislu, to je borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, na jednoj strani, i dijalog s Prištinom, na drugoj strani", tvrdi Kacin za AA.
 
Kada govorimo o posjetima srpskih vladajućih funkcionera BiH, dodao je Kacin, realno je očekivati jasne i razumljive poruke, koje dolaze iz cijelog okruženja BiH.
 
"Do sada su neki u BiH  glumili kako ih Srbija podržava u destruktivnim istupima, ali sada je i njima jasno da je toj priči došao kraj. Na drugoj strani, mislim da se i BiH, zbog poteškoća istog tipa koje ima i Srbija, mora okrenuti prema ekonomskim izazovima, prema posljedicama ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU). Ljudi u BiH su prepoznali političke istupe Milorada Dodika kao govor mržnje, kao čistu destrukciju. Po meni, on odavno potisnut na stranu. S funkcije koju trenutno obavlja, njegove poruke sve više zvuče anahrono. To je nešto iz daleke prošlosti, što nema budućnosti i što u 2013. godini ne može pomoći deblokadi BiH", istakao je Kacin.
 
Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu i bivši ambasador Srbije u Francuskoj dr. Predrag Simić izjavio je za AA da se politika Srbije prema susjedima i regionu promijenila s promjenom vlasti u maju ove godine.
 
"Bilo je nekoliko nesretnih izjava i intervjua novog predsjednika Nikolića, koje su ostavile suprotan utisak. Srbija ima interesa da njeni susjedi budu stabilni. Upravo zbog Kosova, ona stoji na poziciji očuvanja teritorijalnog integriteta svih susjednih država, a prije svega BiH. Mislim da je smisao poruka koje su upućene jučer upravo u tome da je za Srbiju i njene interese važno da BiH bude stabilna država. To ima značaja za čitav region, a i za odnose, ne smo sa susjedima, već i sa EU. Poruke su samo pojašnjenje stava kojeg Srbija ima već neko vrijeme", smatra Simić.
 
Na pitanje koliko ovakve poruke predstavljaju "rukavicu u lice" aktuelnom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koji uporno nastupa sa secesionističkom politikom u Bosni i Hercegovini, nastojeći uvijek ostaviti utisak da iza njega stoji Srbija, dr. Simić ističe kako je činjenica da Beograd i Banja Luka imaju poseban karakter odnosa. Podsjeća da su i Daytonskim sporazumom "naglašeni ti specijalni odnosi".
 
"To, međutim, ne mijenja stav da Srbija insistira na teritorijalnom integritetu BiH, ali i susjednih država. BiH je veoma značajan ekonomski partner Srbije. U aktuelnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, koja je vrlo teška, a gdje ni Srbija, niti BiH u dogledno vrijeme ne mogu računati za članstvo u EU, te veze su utoliko važnije. Beograd i Sarajevo imaju itekako interesa da imaju dosta jake veze, jer će se iduće godine  njihov položaj promijeniti, i to ne nabolje. Ulaskom Hrvatske u EU, naime, desit će se marginalizacija preostalih bivših jugoslovenskih republika koje još za deset godina ne mogu računati na EU. Veoma je važno da političke i ekonomske veze preostalih zemalja Zapadnog Balkana, koje će ostati izvan EU, budu stabilne", rekao je Simić za AA.
 
-Uvažavanje činjenica o BiH-
 
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Šaćir Filandra također je pozitivnim ocijenio poruke srbijanskih zvaničnika.
 
„Laskave izjave visokih dužnosnika Srbije o poštovanju i priznavanju bh. državnosti, uvjeren sam, nisu izraz učtivosti i diplomatskog jezika, već njihovog realnog političkog uvažavanja činjenice o neovisnosti i državnosti Bosne i Hercegovine,“ izjavio je Filandra za AA.
 
Sudeći po izjavama srbijanske političke elite, tvrdi Filandra, posljednjih dana, odnosi u regionu vode ka poboljšanju.
 
„Hoće li nova srbijanska politička postava imati promijenjen odnos prema Bosni i Hercegovini pitanje je na koje tek treba dati odgovor kroz konkretne političke akcije. U tom slučaju te laskave ocjene treba primiti s odobravanjem, ali najbitnija su konkretna djela“, ocijenio je Filandra.
 
Profesor Filandra ističe da, obzirom na politički kontekst bosanskohercegovačkog okruženja, brzog ulaska Hrvatske u EU i skorog pristupanja Srbije procesu evropskih integracija, možemo očekivati poboljašavanje odnosa između BiH i Srbije.
 
"Za to postoje sve realne pretpostavke i to je interes nove srbijanske političke elite", konstatira Filandra.