Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će Washington okončati sigurnosnu pomoć Izraelu do kraja ove godine izazvala je zabrinutost među izraelskim sigurnosnim i finansijskim institucijama, što je izazvalo zabrinutost da bi se izraelska riznica mogla suočiti s milijardama dolara dodatnih godišnjih troškova za zamjenu finansiranja, javlja Anadolu.
Tramp je u utorak za američku televiziju Fox News rekao da će njegova zemlja prestati da pruža finansijsku pomoć Izraelu do kraja ove godine, u iznosu od skoro četiri milijarde dolara (oko 3,56 milijardi eura) godišnje, prema sporazumu za koji je tvrdio da ga je postigao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom prije nekoliko mjeseci.
"Nismo očekivali ovu najavu, a sigurno ne danas. U toku je dijalog sa Amerikancima i može se reći da smo bili iznenađeni. Ispitaćemo implikacije odluke, koja još nije stigla do relevantnih stručnih organa", rekao je visoki sigurnosni dužnosnik za izraelski javni servis KAN.
Emiter je rekao da će izraelsko Ministarstvo odbrane gubiti oko 12 milijardi šekela (četiri milijarde dolara ili 3,56 milijardi eura) godišnje kao rezultat suspenzije, primoravajući trezor da pokrije manjak novcem poreskih obveznika.
Prema izvještaju Vijeća za vanjske odnose (CFR), nezavisnog američkog istraživačkog instituta, iz oktobra 2025, američka ekonomska i vojna pomoć Izraelu premašila je 300 milijardi dolara (266,69 milijardi eura) od osnivanja zemlje 1948. godine, nakon prilagođavanja inflaciji.
Vijeće je saopćilo da je Izrael najveći kumulativni primalac američke strane pomoći od svog osnivanja, napominjući da je primio značajnu ekonomsku pomoć između 1971. i 2007. godine, dok većina američke pomoći trenutno ide na podršku izraelskoj vojsci.
U zasebnom izvještaju objavljenom u aprilu 2025. godine, američki State Department iznosi ukupnu vrijednost bilateralne pomoći pružene Izraelu od 1948. na više od 130 milijardi dolara (115,57 milijardi eura).
Dvije brojke odražavaju različite opsege izvještavanja i metode obračuna, sa CFR cifrom prilagođenom inflaciji, zbog čega je važno uzeti u obzir osnovu i obuhvaćeni period kada se upoređuju ukupni iznosi.
"Trajna posvećenost sigurnosti Izraela bila je kamen temeljac američke vanjske politike i prihvatila je svaka uzastopna američka administracija od predsjednika Harryja Trumana", rekao je State Department.
Dodaje se da se pomoć fokusirala na rješavanje "novih i složenih sigurnosnih prijetnji", zatvaranje praznina u izraelskim sposobnostima kroz pomoć i sigurnosnu saradnju, jačanje operativne kompatibilnosti kroz zajedničke vježbe i pomaganje Izraelu da održi svoju kvalitativnu vojnu prednost.
U izvještaju CFR-a se navodi da je Izrael decenijama koristio oružje američke proizvodnje protiv svojih protivnika. Također je primao pošiljke oružja za hitne slučajeve iz strateških zaliha koje je SAD održavao unutar Izraela od 1980-ih.
Od izbijanja rata u Pojasu Gaze u oktobru 2023. godine, Washington je odobrio najmanje 16,3 milijarde dolara (14,49 milijardi eura) direktne vojne pomoći Izraelu, prema izvještaju Vijeća iz oktobra 2025. godine.
Pomoć je odobrena kroz tri zakonodavne mjere, uključujući 8,7 milijardi dolara (7,73 milijarde eura) u aprilu 2024. godine i godišnje izdvajanje od 3,8 milijardi dolara (3,38 milijardi eura) za 2024. i 2025. godinu.
Od ukupne podrške, 6,7 milijardi dolara (5,96 milijardi eura) izdvojeno je za sisteme odbrane od raketa, navodi se u izvještaju.
Prema američkom State Departmentu, Izrael je najveći primalac američke sigurnosne pomoći u svijetu.
Podrška je formalizirana kroz desetogodišnji memorandum o razumijevanju koji pokriva 2019-2028.
Prema sporazumu, SAD obezbjeđuje 3,8 milijardi dolara (3,38 milijardi eura) godišnje, uključujući tri milijarde dolara (2,67 milijardi eura) kroz program stranog vojnog finansiranja (FMF) i 500 miliona dolara (444,49 miliona eura) za programe saradnje u oblasti raketne odbrane.
Trumpov najavljeni rok za okončanje pomoći, krajem ove godine, bi stoga došao prije isteka važećeg memoranduma 2028. godine.
Od fiskalne 2009. godine, SAD je Izraelu obezbijedio 3,4 milijarde dolara (3,02 milijarde eura) za finansiranje protivraketne odbrane, uključujući 1,3 milijarde dolara (1,16 milijardi eura) za sistem Iron Dome, počevši od fiskalne 2011. godine.
Kroz FMF program, Washington omogućava Izraelu da nabavi neku od najnaprednije svjetske vojne opreme, uključujući borbene avione F-35.
Izrael ima pravo na finansiranje gotovinskog toka i može koristiti svoja godišnja izdvajanja u okviru programa za kupovinu odbrambene opreme, usluga i obuke kroz sistem stranog vojnog sistema, ugovore o direktnoj komercijalnoj prodaji ili mehanizam nabavke u inostranstvu (OSP).
Trenutni memorandum dozvoljava Izraelu da koristi dio svojih izdvajanja kroz mehanizam OSP za kupovinu odbrambene opreme izraelske proizvodnje umjesto proizvoda proizvedenih u SAD. Ovaj udio je iznosio 25 posto u fiskalnoj 2019.
U izvještaju State Departmenta SAD-a iz aprila 2025. godine navodi se da su dvije zemlje u tom trenutku imale 751 aktivan slučaj u okviru programa inostrane vojne prodaje (Foreign Military Sales), ukupne vrijednosti 39,2 milijarde dolara (34,84 milijarde eura).
Slučajevi prodaje o kojima je obaviješten Kongres uključivali su borbene avione F-35, transportne helikoptere CH-53K, avione za dopunu goriva u letu KC-46A, te precizno navođena ubojna sredstva.
Pored toga, Washington je u periodu od 2018. do 2022. godine odobrio trajni izvoz odbrambene opreme u vrijednosti većoj od 12,2 milijarde dolara (10,85 milijardi eura) putem direktne komercijalne prodaje (Direct Commercial Sales).
Ovaj izvoz obuhvatao je turbinske motore, lansirna vozila, navođene projektile, balističke rakete, raketna zrna, torpeda, bombe, mine i letjelice.
Osim sigurnosne pomoći i prodaje oružja, SAD učestvuje i u zajedničkim vojnim aktivnostima s Izraelom, uključujući vježbe, istraživanja i razvoj naoružanja.
Dvije zemlje potpisale su nekoliko bilateralnih sporazuma o odbrambenoj saradnji, među kojima su Sporazum o uzajamnoj odbrambenoj pomoći iz 1952. godine, Opći sporazum o sigurnosti informacija iz 1991. godine, Sporazum o uzajamnoj logističkoj podršci iz 1991. godine, te Sporazum o statusu snaga iz 1994. godine.
Prema podacima State Departmenta, od 1983. godine dvije zemlje održavaju i redovne sastanke u okviru Zajedničke političko-vojne grupe (Joint Political-Military Group) s ciljem jačanja zajedničkih politika, rješavanja zajedničkih prijetnji i zabrinutosti, te identifikacije novih područja sigurnosne saradnje.
U utorak je izraelski list "Yedioth Ahronoth" objavio da su dvije zemlje pregovarale o novom sporazumu o saradnji koji bi zamijenio postojeći memorandum. Očekivalo se da će se finansiranje usmjeriti na zajednička istraživanja i razvoj u oblasti odbrane, no to je uslijedilo prije Trumpove najave da će pomoć biti ukinuta ove godine.
List navodi da je američka pomoć Izraelu posljednjih godina postala sve kontroverznija, progresivni demokrati pozivaju na njeno smanjenje, dok se neki republikanski zakonodavci protive korištenju novca američkih poreznih obveznika za finansiranje stranih država.
"Trump sada može ovaj potez predstaviti glasačima kao smanjenje inostrane potrošnje za milijarde dolara, dok Netanyahu može prikazati ovu promjenu kao udaljavanje od zavisnosti o Sjedinjenim Američkim Državama i okretanje ka jačanju izraelske odbrambene nezavisnosti", navodi list.
Međutim, list prenosi upozorenja visokih izraelskih ekonomskih zvaničnika da bi posljedice mogle biti ozbiljne ukoliko se Trumpova najava provede u djelo.
"Ako je Trumpova izjava tačna, riječ je o izuzetno opasnoj odluci za izraelsku ekonomiju. Odricanje od američke pomoći za dvije godine zapravo znači gubitak od osam milijardi dolara (7,11 milijardi eura). Gdje bismo trebali naći taj novac? Očigledno, on će biti osiguran uvođenjem poreza za građane", izjavio je jedan neimenovani zvaničnik.
List citira drugog visokog ekonomskog zvaničnika koji je izrazio ogorčenje, ističući da su demokratske administracije, iako ih neki smatraju manje naklonjenim Izraelu, pružale izdašnu pomoć, dok je sada Trump i republikanci nastoje ukinuti.
Prema navodima lista, isti zvaničnik smatra Trumpovu najavu, koja se vremenski poklopila s izlaskom Amerikanaca na birališta za međuizbore za Kongres, prvenstveno predizbornim manevrom.
U sličnom kontekstu, izraelski list Haaretz piše: "Dok su Amerikanci izlazili na birališta kako bi izabrali članove Kongresa koji će određivati agendu za posljednje dvije godine Trumpovog mandata, predsjednik je objavio da je s Netanyahuom još prije nekoliko mjeseci dogovorio datum okončanja finansijske podrške."
List dodaje: "Možda se Trump obraćao republikancima koji su postali oprezniji po pitanju američko-izraelskih odnosa, posebno nakon što su dvije zemlje ušle u konfrontaciju s Iranom."
news_share_descriptionsubscription_contact
contact_the_ombudsman
is_there_an_error_in_this_story
