Neke evropske zemlje doživljavaju "tešku zimu" sa sve većim pritiskom na zdravstvene sisteme zbog štrajkova, nestašice lijekova i porasta popunjenosti bolničkih kreveta, javlja Anadolija.
Iako se Evropa fokusira na politička i ekonomska pitanja poput rata Rusije protiv Ukrajine i neizvjesnosti oko cijena energije i troškova života, zdravlje je postalo važna tema mnogih evropskih zemalja.
Porast slučajeva gripe i koronavirusa, kao i štrajkovi zdravstvenih radnika, odigrali su veliku ulogu u povećanju pritiska na zdravstvene sisteme koji su uzrokovali duge redove u bolnicama i nedostatak bolničkih kreveta.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je 1. decembra 2022. da "epidemija sezonske gripe počinje rano u Evropi" i da zemlje sada pokušavaju ublažiti teret zdravstvenih sistema koji je u opasnosti od porasta slučajeva respiratornog sincicijalnog virusa ( RSV) i COVID.
U borbi protiv "trostruke epidemije" koronavirusa, gripa i bronhiolitisa, širok spektar protesta i štrajkova ljekara postao je glavna tema kada je u pitanju zdravstveni sistem u Francuskoj.
Protestujući za bolje plate i uslove rada, ljekari opšte prakse štrajkovali su od 26. decembra 2022. do 8. januara.
Uz sve veći broj pacijenata, nedostatak osoblja i zimske bolesti koje uzrokuju dugo čekanje u hitnim službama, nestašica lijekova je još jedan stalni problem jer je paracetamol i dječje antibiotike teško pronaći u apotekama zbog problema sa opskrbom.
Sve veći broj pacijenata oboljelih od COVID-19 i gripe doveo je do nedovoljnog broja jedinica intenzivne njege (ICU) i pedijatara u Grčkoj.
Stručnjaci su pozvali na poduzimanje "hitnih preventivnih mjera" zbog značajnog porasta respiratornih infekcija.
Zdravstvene vlasti upozorile su u ponedjeljak da je popunjenost većine dječjih bolnica već dostigla svoje granice.
Grčka se suočava s nedostatkom lijekova jer je već pozvala EU da pronađe "zajedničko rješenje" za nestašicu lijekova koja je pogodila više država članica.
Velika Britanija je ponovo postala "bolesnik Evrope" jer doživljava širok spektar stalnih štrajkova sa problemom u zdravstvenom sistemu koji se pretvara u "krizu".
Tim Cooksley, čelnik Društva za akutnu medicinu, rekao je 2. januara da je Nacionalna zdravstvena služba (NHS) pod većim pritiskom nego što je bio na vrhuncu pandemije COVID-19.
Porast slučajeva COVID-a i gripa, kao i štrajkovi zdravstvenog osoblja doveli su do dugih redova u službama hitne pomoći, dugom čekanju hitne pomoći i smrtnim slučajevima.
Osim toga, medicinske sestre će 18. januara započeti dvodnevni štrajk.
I Njemačka, najveća ekonomija EU, također se bori s nedostatkom lijekova kao rezultat "ozbiljnih uskih grla u lancima nabavke i kašnjenja u rasporedu isporuke".
Nijemci se također suočavaju s nedostatkom određenih sirupa za povišenu temperaturu ili antibiotika, jer su oni jedva dostupni u apotekama.
Zdravstveni zvaničnici upozorili su prošlog mjeseca na talas akutnih respiratornih bolesti koje "guraju njemački zdravstveni sistem do krajnjih granica".
Kao i Velika Britanija, i Španija je zemlja u kojoj pacijenti moraju danima čekati da budu primljeni u bolnice.
Hitne pomoći su prepune, prema izvještajima od 11. januara.
Ministrica zdravlja Carolina Darias nazvala je trenutno stanje "postpandemijskom situacijom" i pozvala regionalne vlade da se okrenu "dijalogu" sa zdravstvenim osobljem kako bi riješile problem koji je u toku.
U oktobru su ljekari u različitim regijama pozvali na štrajk tokom prvih mjeseci 2023. godine zbog uslova rada.
Prema izvještajima, Španiji je potrebno 30.000 ljekara i 130.000 medicinskih sestara za pružanje blagovremene njege.
Porast broja slučajeva RSV-a i COVID-a povećao je pritisak na zdravstveni sistem i u Austriji.
Bolnica, u kojoj se trenutno liječi veliki broj djece i mladih ljudi od gripa, saopćila je da je povećana popunjenost i da se neki pacijenti liječe na odjelima za intenzivnu njegu.
I Danska se suočava sa "trostrukom epidemijom" dok istovremeno rastu grip, RSV i COVID-19.
Oko 1.400 ljudi umrlo je tokom posljednje sedmice 2022., što je najmanje 30 posto više od procjena, prema podacima državne agencije za zarazne bolesti.
Nacionalni institut za javno zdravlje Belgije službeno je proglasio "epidemiju gripa" 4. januara.
Zemlja se bori sa zimskim virusima jer je više od jednog od pet pacijenata koji su posjetili ljekara primarne zdravstvene zaštite zbog simptoma sličnih gripi pozitivno testirani na gripu, prema izvještajima.
U svom najnovijem sedmičnom izvještaju o COVID-u, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti naveo je da još uvijek postoji značajna aktivnost COVID-19 u bolnicama u nekim zemljama.
