PODGORICA
Jasna Durović
Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera, kazao je u intervjuu za agenciju Anadolija (AA) da će "Rusija učiniti sve kako bi usporila ili zaustavila put Crne Gore ka članstvu u NATO-u, ali da Podgorica tome treba da se suprostavi na pravi način".
Kentera je, podsjećajući na kritičko pitanje u smislu zašto bi Rusija kao jedna velesila željela stajati na putu članstva Crne Gore u NATO-u, rekao kako u međunarodnim odnosima "nema velikih i malih i da je Crna Gora podjednako bitna".
On je podsjetio da je Crna Gora nekoliko puta bila prozivana od strane ruskih zvaničnika, kao i aktuelnog ministra odbrane Sergeja Šojgua, "da ne treba da ulazi u NATO, a ukoliko se to desi, ove dvije države neće ostati u prijateljskim odnosima".
“Ono što Šojgu i svi slični njemu moraju da shvate jeste da Crna Gora nije Ruska gubernija i da makar ovdje nad onim djelom slobodoumnih ljudi i intelektualaca nemaju kontrolu i moć. Isto tako moraju shvatiti i da Crna Gora nikada nije bila i neće biti dio mračne strane autokratskog Putinovog režima u kome ne postoje osnovne slobode građana”, poručio je Kentera.
Bez obzira što će Rusija učiniti sve, Kentera smatra da taj put može biti samo usporen ali ne i zaustavljen, jer je put Crne Gore ka NATO-u je već dosegao tačku kada se više ne može vratiti nazad.
“Rusija osjeća da na zapadnom Balkanu njen uticaj nije onakav kakav bi trebao biti, niti je onakav kakav je nekada bio, zbog toga će Rusija učiniti sve da vrati taj uticaj, kroz Crnu Goru i Srbiju, a na kraju krajeva i kroz Bosnu i Hercegovinu”.
Kada su zemlje Balkana u pitanju Kentera je rekao da u ovom momentu Srbija ne želi u NATO, a "upravo otuda i njeni dobri odnosi sa Rusijom".
“U parlamentu Srbije nije vođena javna rasprava, niti je građane ko pitao da li žele u NATO ili ne, takva odluka je donešena bez šire rasprave”, istakao je on.
Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju Kentera ne vidi kao skore članice Sjevernoatlanskog saveza.
Navodima da je BiH sve dalja od tog procesa, doprinijele su i skore izjave njihovih zvaničnika, što svakako ne doprinosi pozitivnoj atmosferi, smatra on.
Makedonija je, kaže Kentera, priča za sebe, koja je već sve uslove odavno ispunila.
“Makedonci moraju da shvate da su oni ti koji su van NATO-a i van Evropske unije, a da je Grčka ta koja sjedi za stolom i EU i NATO-u", rekao je on.
Crna Gora, smatra Kentera u ovom smislu već ima podršku Turske.
“Turska već pomaže Crnoj Gori kao članica NATO saveza, kao i sa svojim investicijama koje će biti sve veće. Takve investicije imaju jedan veliki pozitivan učinak, i takav trend se treba nastaviti” smatra Kentera i naglašava da su to u svakom slučaju dobri i pozitivni primjeri prije svega održivih investicija.
On smatra je turska privreda zasnovana na nekim racionalnim osnovama, utemeljena tržišnim principima, koji zahtijevaju stabilnost.
Kentera je zaključio da su se ruski investitori povukli upravo onda kada su došli oni sa zdravim i održivim investicijama.
„Kada su ruske investicije u pitanju, znamo kako su se završile, i kakav je njihov krajnji ishod“, kazao je on.
“Svima je bilo u interesu obogatiti se preko noći, niko nije razmišljao šta će biti sutra, šta će biti sa započetim investicijama, naročito na crnogorskoj obali, gdje imamo veliki broj započetih i još uvijek ne završenih zgrada”, dodao je Kentera.
Crna Gora kako navodi Kentera, treba uraditi jedan vrlo kompleksan i složen posao, koji je naizgled jednostavan, a to je formiranje vojno-obavještajne službe, i da na nekim vrlo konkretnim primjerima pokaže da želi da bude dio NATO saveza.
Kentera smatra da Komunikaciona strategija Vlade za NATO nije dobra.
“Vlada Crne Gore, kako bi poboljšala svoju komunikacionu strategiju treba raditi na okupljanju raznih stučnjaka koji će iz svakog ugla dati svoje mišljenje, kako ta Komunikaciona strategija treba da izgleda”, zaključio je predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera.