Uvođenje ograničenja na kretanje i komunikacijska blokada u indijskoj saveznoj državi Jammu i Kashmir, koji traju već 35. dan, najviše frustrira novinare u regiji, javlja Anadolu Agency (AA).
Regija s muslimanskom većinom suočena je s komunikacijskom blokadom od 5. augusta kada je Indija ovoj regiji ukinula posebne odredbe zagarantovane Ustavom zemlje.
Usluge mobilnih telefona i dalje su obustavljene, a trenutno izlazi samo nekoliko lokalnih novina, dok novinari koji predstavljaju nacionalne i međunarodne medije u svome radu zavise od vladinog Centra za pomoć medijima u Srinagaru koji ima internet, ali nema Wi-Fi.
Ishfaq Tantry, generalni sekretar Kashmir Press Cluba, kazao je za Anadolu Agency da u postojećim okolnostima postoje brojne poteškoće koje otežavaju izvještavanje iz regije Kašmira.
“Komunikacijska blokada zaista je negativno utjecala na izvještavanje s terena. U nedostatku interneta i telefona, uključujući mobilne telefone, novinarima je teško potvrditi i provjeriti informacije”, kazao je, dodajući kako sve upućuje na to da se komunikacijskom blokadom želi spriječiti slanje vijesti i priča iz Kašmira.
Safwat Zargar, još jedan novinar koji se nalazi u Kašmiru, istakao je da je komunikacijska blokada znatno otežala pisanje vijesti i prikupljanje potrebnih informacija.
“Blokada je najviše pogodila novinare iz printanih i online medije. Najveći problem je prikupljanje vijesti i nemogućnost novinara da se obrate Vladi i njihovim izvorima“, rekao je Zargar.
Bashaarat Masood iz dnevnika "Indian Express", novinar preko 15 godina, kazao je da do sada nije doživio teži momenat za novinare, a komunikacijsku blokadu je opisao kao slučaj "bez presedana".
“Zaista je sada teško slati priče koje radimo“, rekao je za Anadolu Agency.
- Problemi i za lokalne medije
Lokalni mediji se također suočavaju s još složenijom situacijom. Iako je čak 180 dnevnih novina, na engleskom i urdu jeziku, objavljivalo vijesti iz Srinagara, prijestolnice Jammua i Kašmira, sada samo pet izvještava zbog ograničenja i nemogućnosti svakodnevnog pristupa internetu.
“Smanjili smo broj stranica za pola, jer nismo u mogućnosti proizvesti sadržaj za 16 stranica svaki dan. Odlazimo u Centar za pomoć medijima, preuzimamo sadržaj i koristimo ga u našem izdanju“, kazao je urednik vodećeg dnevnika na urdu jeziku.
Farooq Khan, stariji fotoreporter koji radi za međunarodnu medijsku kuću, kazao je za AA da je prvih nekoliko dana nakon 5. augustu nekako uspijevao slati fotografije, napominjući da većina novinara sada potpuno ovisi o vladinom Centru za pomoć medijima u Srinagaru koji ima pristup internetu.
Shuaib Masoodi, još jedan fotoreporter iz Srinagara, istakao je za AA da je 2016. godine, kada je ubijen militantni zapovjednik Burhan Wani, došlo do slične blokade interneta, ali su tada radili fiksni telefoni.
“Ovaj put su fiksni telefoni po prvi put isključeni. Također, iz kancelarija se ne možemo povezati na internet“, kazao je Masoodi.
Kashmir Press Club i ostale grupe koje predstavljaju medijske kuće izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog komunikacijske blokade koja, kako su naveli, negativno utiče na rad novinara.
- Onemogućeno prikupljanje infomacija
U izvještaju koji je pripremio “Network of Women in Media, India and the Free Speech Collective“ pod nazivom "Vijesti iza bodljikave žice“, a u kojem se analizira komunikacijska blokada, navedeni su ključni problemi s kojima se suočavaju mediji poslije komunikacijske blokade u indijskoj saveznoj državi Jammu i Kashmir.
“Novinari se i dalje suočavaju sa strogim ograničenjima u procesu prikupljanja i provjere vijesti, a slobodan protok informacija je blokiran, što u konačnici nanosi štetu slobodi izražavanja i slobodi medija“, navodi se u izvještaju.
Kashmir Press Club je uputio žalbu relevantnim vladinim institucijama, tražeći da omoguće vezu mobilnim telefonima, kao i internet i telefonske linije za novinare i medije, nakon čega je Vlada samo dodala još četiri kompjutera u Centar za pomoć medijima u Srinagaru.
Omogućili su i vezu za mobilne telefone pojedinim vladinim zvaničnicima, ali nisu ukinuli blokadu ili olakšali ograničenja koja su ranije uvedena za medije.
- Angažirano dodatnih 125.000 pripadnika paravojnih snaga
Vlasti Indije angažirale su dodatnih 125.000 pripadnika paravojnih snaga u kriznoj regiji Jammu i Kashmira. Pozivajući se na neimenovani vojni izvor, portal “The News“ angažirala je dodatne trupe u Jammu i Kashmiru u kojem je trenutno angažirano pola miliona pripadnika indijskih snaga sigurnosti.
Uporedo s tim, iako su vlasti Indije saopćile da je otvoreno više od 200 škola u kašmirskom glavnom gradu Srinagaru, učionice u tim školama su i dalje prazne. Roditelji odbijaju slati djecu u škole sve dok traje komunikacijska blokada u gradu, odnosno sve dok traje prekid rada telefona i interneta.
Vlasti Bangladeša su nakon sastanka s indijskim delegacijom saopćile da je ukidanje specijalnog statusa o autonomiji Jammu i Kashmira unutrašnje pitanje Indije.
Indijske vlasti nastavljaju s kršenjem prava muslimana u regiji Jammu i Kasmir. U glavnom gradu Srinagaru muslimanima je bilo dozvoljeno da bajram-namaz klanjaju samo u manjim džamijama, dok se svako veće javno okupljanje i pristup internetu zabranjeni.
Početkom mjeseca indijske vlasti su ukinule član 370 indijskog Ustava, koji je davao specijalni status regiji Jammu i Kašmir.
Kriza u Kashmiru datira još iz 1947. godine kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije. Muslimani čine 90 posto populacije Kashmira koja je po povlačenju Britanaca tražila da se ta regija pripojiPakistanu. Tadašnji knez ipak je odlučio da Kashmir pripoji Indiji.
Pakistan i Indija su tako 1947. godine ušli u prvi rat za Kashmir. Istim povodom dvije zemlje su ratovale ponovo 1965. i 1999. godine.
Indija kontroliše oko 45 posto Kashmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto. Indijski dio je nazvan Jammu i Kashmir idanas je jedina dominantno muslimanska pokrajina u Indiji.
Pakistan je dijelu Kashmira koji je pod njegovom kontrolom dao status dvije autonomne teritorije nazvane Azad Kashmir(Slobodni Kashmir) i Gilgit-Baltistan.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nizom rezolucija predviđa da se status Kashmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenario zagovara i Pakistan, ali ne i Indija.
