Kremlj: Saradnja ruskih i američkih obavještajnih službi omogućila razmjenu zarobljenika

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je razmjena zarobljenika između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u četvrtak, koju je koordinisala Turkiye, rezultat saradnje Federalne službe bezbjednosti (FSB) i Centralne obavještajne agencije (CIA), javlja Anadolu.

„Ovaj posao, koji je obavljen preko FSB-a i CIA-e, zahtijevao je veoma izazovne pregovore i uključivanje brojnih zemalja u uspostavljanje zamršenih sporazuma“, rekao je on na konferenciji za novinare u Moskvi.

Zahvalio je predsjedniku Vladimiru Putinu što je zauzeo čvrst stav, insistirajući na razmjeni zatvorenika umjesto na izručenju Amerikanaca kao "gestu dobre volje".

„Ovaj čvrst stav je konačno dao rezultate, a naši ljudi su se vratili u domovinu“, rekao je Peskov.

Priznao je i ulogu Belorusije, posebno predsjednika Aleksandra Lukašenka, u omogućavanju razmjene.

"Izuzetno cijenimo saradnju sa bjeloruskim KGB-om, Ministarstvom vanjskih poslova i ličnu pomoć predsjednika Lukašenka", rekao je on.

"Od ključnog je značaja prepoznati napore onih koji su, nakon što su prošli teška iskušenja, uspjeli da se vrate kući zahvaljujući trudu mnogih", dodao je on.

Odbio je komentarisati buduće potencijalne razmjene, uključujući pregovore u vezi s novinarom Ivanom Safronovim i sociologom Borisom Kagarlickim, koji služe kazne zbog rada za strane obavještajne službe.

Koordinacijom Nacionalne obavještajne službe Turkiye (MIT) u Ankari je juče izvršena razmjena zatvorenika koja se smatra najvećom međunarodnom razmjenom te vrste još od Drugog svjetskog rata.

Neimenovani izvor saopštio je da je prvo u Ankaru sa sedam aviona dovezeno 26 osoba, i to dva aviona iz SAD-a i po jedan iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Norveške i Rusije.

Potom je deset tih osoba, uključujući dvoje maloljetnika, poslano u Rusiju, 13 osoba je poslano u Njemačku, a tri osobe u SAD.

Proces razmjene ovih 26 osoba iz zatvora u SAD-u, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Norveškoj, Rusiji i Bjelorusiji počeo je nakon što su Njemačka i Rusija zatražile od Republike Turkiye da im pomogne u tome.