SARAJEVO
Meral Balota
Novinarka Munira Coskun jedna je od rijetkih ratnih reportera iz Turske koji su izvještavali iz Bosne i Hercegovine tokom agresije na ovu zemlju. U pokušaju da u Tursku prenese vijesti o ratnim strahotama, srpske snage su zarobile ovu hrabru novinarku 1995. godine, dok je izvještavala za turske novine Hurriyet.
Coskun je u martu ove godine prisustvovala otvorenju Regionalnog ureda agencije Anadolija (AA) i njena današnja posjeta je, kako kaže, prva neslužbena posjeta BiH nakon rata.
Munira Coskun se danas sastala sa studentima Internacionalnog univerziteta Sarajevo (IUS) i odgovorila na njihova mnogobrojna pitanja.
Komentirajući bojazan studenata od izbijanja novog rata u BiH, Coskun je odgovorila da ne želi da se upliće u politiku, ali da će ukoliko se nekad desi novi rat opet "biti na pravoj strani".
Coskun je studentima poručila da se "ne povlače po kućama ili kafićima", već da upoznaju svoju historiju i kulturu, te da na taj način postanu učeni ljudi koji će biti korisni za društvo.
"Ne možete reći da ste bili u BiH i da poznajete tu državu ako cijeli dan sjedite u kafićima i ispijate kafe. Čitajte i učite šta je i kako je bilo. Posjetite starije dijelove grada, porazgovarajte sa starijim građanima koji će vam ispričati istinitu priču o ovoj državi", rekla je ona.
Nakon odgovaranja na pitanja studenata, za agenciju Anadolija, Coskun se prisjetila najtraumatičnih trenutaka u svom životu.
"Mi smo došli spremni i imali smo u glavi ideju da bismo mogli biti i zarobljeni i ranjeni. Naravno, sjećam se svakog trenutka onoga što smo proživjeli. Na kraju smo, uz velike napore rahmetli Alije Izetbegović bili pušteni na slobodu uz razmjenu", kazala je turska ratna reporterka.
Istaknuvši da je provela 21 dan u Kazneno-popravnom domu Kula u blizini Sarajeva, i to u samnici, Coskun je rekla da su je Srbi ranije držali na Palama, u policijskim stanicama i vojnim kampovima.
"Dok smo bili zarobljeni ispitivali su nas i vršili nad nama veliki pritisak. Bilo je jako mučno i zamorno. Ne bih nikome na svijetu poželjela takvo iskustvo. Nakon svega, ja sam i dalje čvrsta i jaka. Ne želim da priča o mom zarobljavanju bude veća od samog Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Ljudi su ovdje proživjeli puno gorih stvari", poručila je ona.
Coskus je dodala da ne smije zaboraviti ono što se desilo.
"Kada se ne priča o ovakvim stvarima onda djeca ne znaju i povjeruju bilo čemu što čuju sa strane", izjavila je Munira.
Ona se dotakla i dobrih bilateralnih odnosa BiH i Turske i kazala da su to bratske zemlje. Pozvala je Tursku i druge prijateljske zemlje da ulažu u BiH kako bi joj stvarno pomogle.
Na kraju, Munira se obratila na bosanskom jeziku. "Bosne je bilo i Bosne će biti. Bosanski narod vjeruje da ovaj rat i ovaj zločin neće nikad zaboraviti, i ja sa njima", poručila je novinarka Coskun, koja je na direktan način osjetila strahote agresije na BiH.
