Vesna Besic
07. septembar 2026.•Ažuriranje: 07. septembar 2026.
Kako otpad pretvoriti u resurs koji će istovremeno smanjiti pritisak na deponije, potrošnju primarnih sirovina i fosilnih goriva te pomoći industriji u procesu dekarbonizacije – tema je međunarodne konferencije koja je u Sarajevu okupila predstavnike institucija, industrije, komunalnog sektora i akademske zajednice, javlja Anadolu.
Konferencija se održava 7. i 8. septembra u Sarajevu, a organizuje je Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, uz podršku i sufinansiranje Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
Skup je okupio predstavnike nadležnih institucija, industrije, komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, akademske zajednice i stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja.
"Bosna i Hercegovina treba graditi sistem u kojem se otpad neće posmatrati isključivo kao ekološki problem, nego kao vrijedan resurs za industrijski razvoj, energetsku tranziciju i nova ulaganja. Međutim, taj proces moraju pratiti jasna regulativa, snažan institucionalni nadzor i transparentan monitoring", rekao je predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić.
Na panelu o energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji istaknuto je da se domaća industrija mora prilagoditi novim evropskim pravilima, posebno CBAM-u, kako bi sačuvala konkurentnost. Kao jedan od primjera navedena je cementna industrija, koja korištenjem prethodno obrađenog otpada kao zamjene za dio goriva i sirovina može smanjiti upotrebu fosilnih goriva i količinu otpada na deponijama.
Da su zamjenska goriva jedan od fokusa njihovog djelovanja smatra Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja u kompaniji Heidelberg Materials Cement BiH.
"Zamjenska goriva su u fokusu našeg djelovanja i nešto na čemu nastavljamo raditi, jer njihovo korištenje predstavlja potrebu savremene cementne industrije. Naš cilj je kontinuirano povećavati udio zamjenskih goriva u odnosu na fosilna goriva", rekao je.
Istakao je da su takvi trendovi značajni ne samo za cementnu industriju nego i šire, na globalnom nivou.
U fokusu prezentacije bila su iskustva Njemačke i drugih evropskih zemalja u korištenju alternativnih sirovina i goriva, smanjenju emisija te stvaranju regulatornih i infrastrukturnih uslova za zelenu tranziciju industrije.
Na konferenciji su iskustva u oblasti cirkularne ekonomije i upravljanja otpadom predstavili i stručnjaci iz Srbije i Hrvatske. Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije istakao je da individualna odgovornost prema otpadu mora biti praćena sistemskim rješenjima, uređenom infrastrukturom i jasno utvrđenim institucionalnim odgovornostima.
Na drugom panelu, "Otpad kao resurs – uloga zamjenskih goriva u cirkularnoj ekonomiji", razgovarano je o regulatornom okviru za korištenje otpada kao resursa. Istaknuta je potreba za jasnim procedurama, efikasnim nadzorom i transparentnim monitoringom.
Naglašeno je i da je uvoz SRF-a i RDF-a strogo reguliran i moguć isključivo iz zemalja Evropske unije, uz okolinsku dozvolu za suspaljivanje. Riječ je o prerađenom neopasnom otpadu, odnosno zamjenskim gorivima čiji se sastav kontrolira.
Drugog dana konferencije fokus će biti na izazovima komunalnog sektora u usklađivanju s propisima i standardima Evropske unije, uključujući razvoj infrastrukture, finansiranje održivih projekata i modele saradnje koji mogu ubrzati razvoj cirkularne ekonomije.
