Lideri NATO-a okupit će se u utorak i srijedu, 7. i 8. jula, u glavnom gradu Turske Ankari na samitu za koji se očekuje da će testirati sposobnost Alijanse da pretoči ambiciozna obećanja u konkretnu akciju, u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, tenzija na Bliskom istoku i obnovljene debate o transatlantskoj podjeli tereta.
Očekuje se da će na dvodnevnom sastanku dominirati teme izdataka za odbranu, dugoročna podrška Ukrajini i napori za jačanje kapaciteta industrije odbrane.
Turska, koja je domaćin drugog samita NATO-a nakon Istanbula 2004. godine, predstaviće skupu svojeu rastuću odbrambenu industriju.
Potrošnja na odbranu: Od obećanja do isporuke
Očekuje se da će potrošnja na odbranu biti na vrhu dnevnog reda samita u Ankari, jer se saveznici suočavaju sa sve većim pritiskom da pretvore prošlogodišnja obećanja u konkretne vojne kapacitete.
Na samitu NATO-a 2025. u Hagu, lideri su se složili oko novog cilja od 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje do 2035. za potrošnju na odbranu i bezbjednost, zamjenjujući dugotrajno mjerilo Alijanse od 2%.
Prema planu, najmanje 3,5% bi išlo na osnovnu vojnu potrošnju – kao što su trupe, oružje i operacije – dok bi do 1,5% moglo biti uloženo u šire sigurnosne prioritete uključujući sajber odbranu, vojnu mobilnost, kritičnu infrastrukturu i odbrambene industrije.
Saveznici su se takođe obavezali da će dostaviti godišnje nacionalne planove implementacije, a napredak će biti revidiran 2029. godine.
To pitanje ostaje politički osjetljivo jer se mnoge evropske vlade suočavaju s teškim budžetskim izborima, dok Washington već dugo tvrdi da SAD preuzima neproporcionalni dio vojnog tereta NATO-a.
Predsjednik Donald Trump je više puta optužio evropske saveznike da se previše oslanjaju na američku zaštitu i obnovio je te kritike uoči samita u Ankari, nazivajući trenutnu neravnotežu "smiješnom" i insistirajući na tome da Evropa preuzme veću odgovornost za vlastitu odbranu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte postavio je debatu manje kao pitanje računovodstva a više kao pitanje vojne spremnosti, tvrdeći da Alijansa sada treba da pretvori veće budžete u snage koje se mogu rasporediti, municiju, protivvazdušnu odbranu i industrijsku proizvodnju.
Uoči samita, rekao je da će NATO objaviti desetine milijardi dolara u novim odbrambenim ugovorima, opisujući te napore kao početak "odbrambene industrijske revolucije".
Debata o potrošnji je takođe često pogrešno shvaćena.
Cilj od 5% odnosi se na sopstvene izdatke za odbranu i bezbednost svake zemlje kao udio u njenom BDP – a ne na doprinose zajedničkom budžetu NATO-a.
Zajednički civilni budžet NATO-a, vojni budžet i Program ulaganja u sigurnost zajedno iznose samo mali dio onoga što saveznici troše pojedinačno na svoje oružane snage.
Svi saveznici u NATO-u sada premašuju staro mjerilo od 2%. Napredak se ubrzao od ruskog rata u Ukrajini 2022.
Očekuje se da će Poljska ostati najveći NATO-ov trošak odbrane u odnosu na veličinu svoje ekonomije, dok su baltičke zemlje naglo povećale vojne budžete kao odgovor na zabrinutost za sigurnost.
Njemačka je također najavila planove da do 2029. dostigne cilj NATO-a od 3,5% osnovnih izdvajanja za odbranu, šest godina prije predviđenog roka, a kancelar Friedrich Merz je to povećanje opisao kao investiciju bez presedana u evropsku sigurnost.
Jedna značajna tačka trvenja ostaje Španija. Madrid je osigurao fleksibilnost na prošlogodišnjem samitu u Hagu, tvrdeći da bi mogao ispuniti ciljeve NATO-a u pogledu sposobnosti uz potrošnju znatno manju od 5% BDP-a, što je pozicija koja je izazvala kritike javnosti od strane Trumpa.
Održavanje podrške Ukrajini
Očekuje se da će Ukrajina ostati jedno od ključnih pitanja samita jer saveznici nastoje pokazati da podrška Kijevu ostaje netaknuta više od četiri godine nakon početka ruskog rata.
Iako Ukrajina nije članica NATO-a, Alijansa održava bliske veze s Kijevom kroz mehanizme kao što su Vijeće NATO-Ukrajina i misija NATO-a za bezbjednosnu pomoć i obuku za Ukrajinu (NSATU), koja koordinira vojnu pomoć i obuku.
Od izbijanja rata 2022. godine, saveznici su pružili ogromnu većinu vojne pomoći Ukrajini.
Zemlja domaćin Turska se također pozicionirala kao aktivna podrška Kijevu unutar Alijanse, snabdjevajući Ukrajinu dronovima Bayraktar TB2 i kao domaćin ranijih rundi mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, držeći diplomatske kanale s Moskvom otvorene.
Prošle godine, NATO i SAD pokrenuli su Prioritetnu listu zahtjeva Ukrajine (PURL), mehanizam koji omogućava saveznicima da zajedno finansiraju vojnu opremu američke proizvodnje koju je Kijev identifikovao kao operativni prioritet, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane.
Očekuje se da će lideri u Ankari razmotriti napredak u isporuci oružja, protivvazdušnoj odbrani, zalihama municije i odbrambeno-industrijskoj saradnji s Ukrajinom.
Ali, pitanje je također oblikovano promjenjivim signalima iz Washingtona.
Američki predsjednik Donald Trump više je puta tvrdio da bi evropski saveznici trebali preuzeti veću odgovornost za podršku Ukrajini i za sigurnost Evrope u širem smislu, istovremeno signalizirajući nestrpljenje s neograničenom podrškom SAD-a.
U aprilu je Trump rekao da preispituje članstvo SAD-a u NATO-u nakon što je optužio evropske saveznike da ne podržavaju SAD u ratu protiv Irana.
Od tada se sastao s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, a obje strane su naglasile nastavak saradnje, iako je ta epizoda obnovila zabrinutost Evrope u vezi s trajnosti američke podrške Kijevu.
Rutte je tvrdio da je pomoć Ukrajini u samoodbrani neodvojiva od vlastite sigurnosti NATO-a, naglašavajući da američki doprinosi poput sistema protivvazdušne odbrane Patriot ostaju nezamjenjivi, istovremeno pozivajući evropske saveznike da povećaju podršku.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvovati na događajima na vrhu, uključujući zajednički nastup s Rutteom i sastanak Vijeća NATO-Ukrajina.
Nakon telefonskog razgovora s Trumpom u subotu, Zelensky je rekao da su razgovarali o razvoju događaja na bojištu, protivzračnoj odbrani i diplomatskim naporima za okončanje rata, izrazivši nadu da će te razgovore nastaviti u Ankari.
Proširenje kapaciteta obrambene industrije
Osim povećanja obrambenih budžeta, očekuje se da će se lideri usredotočiti na to kako prevesti nove obaveze potrošnje u bržu proizvodnju oružja i jače vojne sposobnosti.
Ovo pitanje je dobilo na hitnosti jer je ruski rat u Ukrajini otkrio nestašicu municije, sistema protivzračne odbrane i druge kritične opreme, istovremeno ističući potrebu saveznika da obnove vlastite zalihe.
Zvaničnici NATO-a su više puta upozoravali da proizvodni kapaciteti nisu pratili rastuću potražnju, uprkos naglom povećanju obrambenih troškova širom Evrope i Sjeverne Amerike.
Rutte je ukazao na fragmentirane evropske obrambene industrije, spore birokratske procedure nabavke i rokove proizvodnje koji zaostaju za potražnjom na bojištu.
Cijeli dan 7. jula rezerviran je za NATO-ov Forum odbrambene industrije (NSDIF26), koji NATO opisuje kao svoj glavni događaj o transatlantskoj obrambenoj proizvodnji, ulaganjima i inovacijama.
Događaj će okupiti visoke zvaničnike NATO-a, ministre odbrane, vojne komandante i rukovodioce vodećih odbrambenih kompanija kako bi se ubrzala saradnja između vlada i industrije.
Očekuje se da će na forumu biti objavljeni i novi ugovori o odbrani i multinacionalni projekti nabavke.
Kao domaćin, očekuje se da će Turska iskoristiti skup kako bi predstavila svoju rastuću odbrambenu industriju i zalagala se za dublju integraciju u evropske i NATO odbrambene inicijative.
U okviru Foruma, Predsjedništvo odbrambene industrije će biti domaćin prijema na visokom nivou u objektima Turske vazduhoplovne industrije u Kahramankazanu, gdje će biti izloženi turski odbrambeni proizvodi, a domaće vazdušne platforme će izvoditi demonstracijske letove.
